Virtualana knjižnica
Ideja da se izgradi virtualna knjižnica koja posjeduje informacije ne samo o svakom književnom izdanju koje se trenutno nalazi u prodaji, ne samo o svakom literarnom klasiku, svakoj važnoj knjizi, ili o svakoj knjizi na engleskom jeziku, već jednostavno o svakoj knjizi, upravo je u realizaciji. Otvorena knjižnica će prema trendovima globalizacije postati mjesto koje obuhvača informacije za cijeli svijet. Aaron Scwartz, vođa tehnološkog tima čitavog projekta, pothvat opravdava riječima da je svakoj knjizi potrebna autorizirana stranica na internetu, nešto kao njena osobna karta. Sada se knjigoljupci najčešće oslanjaju na Amazon, komercijalnu internetsku stranicu, te je pomalo neozbiljno da se Amazon smatra i krajnjim izvorom informacija. Projekt stvaranja knjižnice več daje rezultate: jedan od primjera je demo stranica Kurana. Kako nijedno arhitektonsko zdanje nikada ne bi bilo dovoljno veliko da pohrani sve knjige svijeta, a nijedna vlada si ne može priuštiti da ga izgradi, največa knjižnica na svijetu ostala bi utopija da nije informatičke ere. Stoga je u za?etku bilo jasno da ukoliko doista želi doživjeti svjetlo dana, Otvorena knjižnica mora postati virtualni prostor, otvoren svima, u stilu Wikipedije. Najzahtjevniji i najzabavniji dio posla svakako je izgradnja infrastrukture, za što je trebalo proizvesti novi tip wiki softwarea. Otvorena knjižnica, između ostalog, poziva sve knjižnice da doniraju svoje kataloge. Samo ta činjenica več predstavlja ogroman tehnički izazov, budući da podaci stižu u različitim formama i formatima, a posjeduju i informacije u kojima se potkradaju pogreške. Najvažnije je da informacije imaju preciznu strukturu koja jasno upozorava tko je autor, što je naslov i tko je izdavač nekog djela. Kreiraju se polja koja će obuhvatiti sve bitne obavijesti o objavljenom djelu. Ako autorska prava to dozvole, kopije knjige će se moći i ‘downloadirati’. Organizatori su odlučni u očuvanju slobode pri informativnom činu: ne samo da će svatko moći pretraživati i koristiti podatke te čitati knjige, već će moći i dodavati nove podatke u katalog. Pitanje je samo hoće li se i najbogatije knjižnice svijeta uključiti u ovaj pothvat? Dok procvat Wikipedije dokazuje da ne manjka entuzijazma među korisnicima interneta da se izradi informativni site za opću konzumaciju, nisu sve knjižnice voljne uključiti se u projekt knjižničarskog golijata, a među takvima je i British Library.
