:: Hrvatska Blog | Informacije za vaš odmor u Hrvatskoj ::

Ideja da se izgradi virtualna knjižnica koja posjeduje informacije ne samo o svakom književnom izdanju koje se trenutno nalazi u prodaji, ne samo o svakom literarnom klasiku, svakoj važnoj knjizi, ili o svakoj knjizi na engleskom jeziku, ve? jednostavno – o svakoj knjizi, upravo je u realizaciji.

Otvorena knjižnica ?e prema trendovima globalizacije postati mjesto koje obuhva?a informacije za cijeli svijet.

Aaron Scwartz, vo?a tehnološkog tima ?itavog projekta, pothvat opravdava rije?ima da je svakoj knjizi potrebna autorizirana stranica na internetu, nešto kao njena osobna karta. Sada se knjigoljupci naj?eš?e oslanjaju na Amazon, komercijalnu internetsku stranicu, te je pomalo neozbiljno da se Amazon smatra i krajnjim izvorom informacija.
Projekt stvaranja knjižnice ve? daje rezultate: jedan od primjera je demo stranica Kurana.

Kako nijedno arhitektonsko zdanje nikada ne bi bilo dovoljno veliko da pohrani sve knjige svijeta, a nijedna vlada si ne može priuštiti da ga izgradi, najve?a knjižnica na svijetu ostala bi utopija da nije informati?ke ere. Stoga je u za?etku bilo jasno da ukoliko doista želi doživjeti svjetlo dana, Otvorena knjižnica mora postati virtualni prostor, otvoren svima, u stilu Wikipedije. Najzahtjevniji i najzabavniji dio posla svakako je izgradnja infrastrukture, za što je trebalo proizvesti novi tip wiki softwarea.

Otvorena knjižnica, izme?u ostalog, poziva sve knjižnice da doniraju svoje kataloge. Samo ta ?injenica ve? predstavlja ogroman tehni?ki izazov, budu?i da podaci stižu u razli?itim formama i formatima, a posjeduju i informacije u kojima se potkradaju pogreške. Najvažnije je da informacije imaju preciznu strukturu koja jasno upozorava tko je autor, što je naslov i tko je izdava? nekog djela.

Kreiraju se polja koja ?e obuhvatiti sve bitne obavijesti o objavljenom djelu. Ako autorska prava to dozvole, kopije knjige ?e se mo?i i ‘downloadirati’.

Organizatori su odlu?ni u o?uvanju slobode pri informativnom ?inu: ne samo da ?e svatko mo?i pretraživati i koristiti podatke te ?itati knjige, ve? ?e mo?i i dodavati nove podatke u katalog. Pitanje je samo ho?e li se i najbogatije knjižnice svijeta uklju?iti u ovaj pothvat?

Dok procvat Wikipedije dokazuje da ne manjka entuzijazma me?u korisnicima interneta da se izradi informativni site za op?u konzumaciju, nisu sve knjižnice voljne uklju?iti se u projekt knjižni?arskog golijata, a me?u takvima je i British Library.