:: Hrvatska Blog | Informacije za vaš odmor u Hrvatskoj ::

Kvalitetu hrvatske gastronomije, posebice mediteranske hrane ali i umijeće i stručnost hrvatskih kuhara nedavno su dokazala dvojica pravih gastronomskih umjetnika iz gradića Kastva u Kvarneru. Naime, Nenad Kukurin, vlasnik poznatog restorana Kukuriku iz Kastva te kuhar u istom restoranu Robert Kličković u poznatoj su emisiji La prova del cuoco na talijanskog televiziji RAI 1 u gastronomskom su nadmetanju osvojili nedavno mnogo simpatija gledatelja te su proglašeni najuspješnijima u predstavljanju mediteranske kuhinje. Njihovom pobjedom je sredinom rujna u Rimu završio i gastronomski dvoboj sa predstavnicima iz Sirije te je poznati dvojac iz Kastva izborio nastavak natjecanja.

Ne treba ni spominjati da je njihov uspjeh daljnji doprinos predstavljanju Hrvatske kao odredišta s bogatom gastronomskom ponudom ali i afirmacije mediteranske kuhinje koju, podsjetimo, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, preporučuju kao najzdraviju. Inače, Nenad Kukurin je sa svojim restoranom Kukuriku u Kastvu peta generacija u obiteljskoj tradiciji dugoj 117 godina. Ovaj je restoran - smješten u gradiću Kastvu opasanom srednjovjekovnim zidinama na 365 metara visokom brdu nedaleko Rijeke i Opatije - postao mjesto okupljanja ljubitelja iznimno kvalitetne i nutricionistički usklađene, kreativno pripravljane i servirane hrane te dugog blagovanja.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• Rijeka24.com
• Turisticki vodic o Rijeci
• Sve o Rijeci
• Video snimke Rijeke
  
• Odmor u Rijeci

Festival hrvatske kuhinje koji se održava u sjedištu UN-a u New Yorku privukao je mnoge osobe iz javnog života, a me?u njima i ameri?ku glumicu Angelinu Jolie, ujedno i ambasadoricu dobre volje UNICEF-a.

Angelini se svidjelo nekoliko vegetarijanskih jela iako su ona bila u manjini na spram ostale gastronomske ponude. Glumica je uz jela od povr?a, koja je probala, pila vodu dok je desert presko?ila, kazali su kuhari koji su imali ?ast i upoznati slavnu glumicu.

Navedeni festival organiziralo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Za koordinatora grupe postavljen gastronomski stru?njak Rene Bakalovi?, a tim naših vrsnih majstora ?inilo je 10 kuhara iz svih krajeva Hrvatske.

Uz festival, u predvorju restorana, postavljena je i izložba “BeCroative” kojom se promovira kvalitetan hrvatski proizvod i hrvatski velikani.

Izvor: ?Ve?ernji list?

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul doputovao je u ponedjeljak u Tbilisi u svojstvu osobnog izaslanika predsjedaju?eg OESS-a za Rusiju i Gruziju kako bi pomogao u utvr?ivanju okolnosti pada raketnog projektila na gruzijski teritorij, javljaju ruski mediji iz Tbilisija.

Projektil je pao 6. kolovoza nedaleko od jednoga gruzijskog sela. Dok Gruzija tvrdi da je raketa ispaljena iz ruskog zrakoplova, Rusija to pori?e.

Odmah nakon dolaska u Tbilisi Žužul se sastao s gruzijskim premijerom Zurabom Nogaidelijem i predstavnicima ministarstva obrane. Tako?er ?e se sastati s predstavnicima tzv. neovisne me?unarodne stru?ne skupine koja istražuje incident.

Žužul ?e u utorak obi?i podru?je na koje je pokraj sela Citelubanija pala raketa. Raketa prilikom pada nije eksplodirala, a njezina meta, prema tvrdnjama Tbilisija, bila je nedavno postavljena radarska postaja u blizini linije razdvajanja s odmetnutom gruzijskom pokrajinom Južnom Osetijom.

Skupina stru?njaka iz SAD-a, Švedske, Litve i Letonije, kojoj su se kasnije pridružili i stru?njaci iz Velike Britanije, Estonije, Poljske i Francuske, zaklju?ila je da je zrakoplov iz kojeg je ispaljena raketa došao iz smjera Rusije.
Žužul, koji je 2005. bio imenovan u Panel uglednih osoba OESS-a, nakon Gruzije otputovat ?e u Rusiju.

Nedavno snimljeni hrvatski grani film za djecu “Duh u mo?vari” redatelja Branka Ištvan?i?a pozvan je u službenu selekciju na 21. me?unarodni filmski festival filmova za djecu Cinekid, koji ?e se održati u Amsterdamu od 14. do 21. listopada 2007., potvrdio je redatelj filma.
“Duh u mo?vari” je odabran me?u 15 filmova iz svijeta i natjecat ?e se za nagradu žirija “Cinekid Lion” i nagradu publike “KPN Cinekid Lion”. Uz nov?ani iznos pobjednik ?e dobiti i unikatnu kerami?ku statuu.
Najboljem producentu ove godine bit ?e dodijeljena i specijalna nagrada me?unarodne organizacije dje?jih filmskih festivala CIFEJ.
“Duh mo?vare” snimljen je u produkciji Interfilma i HRT-a 2006.

Nakon više od ?etiri desetlje?a bavljenja slikarstvom, rock legenda Bob Dylan otvorit ?e prvu muzejsku izložbu svojih slika na istoku Njema?ke, u Muzeju Art Collections u Chemnitzu.

Tromjesje?na izložba pod nazivom The Drawn Blank Series bit ?e otvorena 28. listopada i na njoj ?e biti izloženo više od 200 slika koje su nastale prema crtežima i skicama koje je Dylan 1994. objavio u knjizi Drawn Blank. Njegove ?e se slike na?i me?u djelima europskih majstora kao što su Picasso, Munch i Toulouse-Lautrec, rekla je Anja Richter iz muzeja u Chemnitzu.

Direktorica muzeja, Ingrid Mössinger, rekla je da se 66-godišnji Dylan osim glazbom, intenzivno bavi likovnim umjetnostima ve? ?etiri desetlje?a. Rekla je da su njegovi novi radovi ra?eni u tehnici vodenih boja i gvaša te da se isti?u “jarkim bojama”.

“Prvi put sam vidjela knjigu crteža Boba Dylana na povijesnoj izložbi o Dylanu u The Morgan Library i Muzeju New Yorka”, rekla je Mössingerova. “Odmah sam je kupila i po?ela tražiti originale”.

Dylan kaže da ga je entuzijazam direktorice Mössinger inspirirao za pripremu izložbe te da mu je dala poticaj za shva?anje vizije koju je imao za te slike prije puno godina.

Slika za koju se dugo smatralo da je djelo nizozemskog majstora Vincenta van Gogha a koja se nalazi u posjedu Australske Nacionalne galerije u Melbournu pokazala se lažnom. Slika  pod nazivom “Glava ?ovjeka” je kao djelo poznatog umjetnka procijenjena na 25 milijuna australskih dolara.

No, stru?njaci van Goghova muzeja u Amsterdamu su nakon niza testova utvrdili da slika nije djelo slavnog slikara. Premda je slika nastala u razdoblju van Goghova života, stilski se razlikuje od njegova rada.

Sliku, portret nepoznatog muškarca, donio je u Australiju 1939. novinski izdava? Keith Murdoch u sklopu putuju?e izložbe. Galerija je sliku kupila kao van Goghovu i od tada je u posijedu nacionalne galerije.

Priznatog kineskog umjetnika i dizajnera Ai Weiweia razljutila je kineska vlast koju optužuje da više pažnje posve?uje propagandi i cijelom showu oko Olimpijskih igara nego samim igrama. Smatra da se time zanemaruju ljudska prava i osobno ne želi imati veze s takvom promocijom. Umjetniku je švicarska tvrtka Herzog & de Meuron angažirala kako bi pomogao  izraditi dizajn za stadion koji prima 91.000 ljudi. Zgradu vrijednu 400 milijuna ameri?kih dolara smatraju arhitektonskim ?udom zahvaljuju?i isprepletenim ?eli?nim trakama koje podsje?aju na pti?je gnijezdo. Otvorenje zgrade trebalo bi biti jedna u nizu senzacija Olimpijskih igara  2008. godine.
Umjetniku se tako?er ne svi?a ideja da je stadion postao simbol moderne Kine. On ga naziva ‘lažnim osmjehom’ i dodaje: ‘Bilo bi me sram da sam dizajnirao nešto samo radi glamura ili radi stvaranja lažne slike.’

Ideja da se izgradi virtualna knjižnica koja posjeduje informacije ne samo o svakom književnom izdanju koje se trenutno nalazi u prodaji, ne samo o svakom literarnom klasiku, svakoj važnoj knjizi, ili o svakoj knjizi na engleskom jeziku, ve? jednostavno – o svakoj knjizi, upravo je u realizaciji.

Otvorena knjižnica ?e prema trendovima globalizacije postati mjesto koje obuhva?a informacije za cijeli svijet.

Aaron Scwartz, vo?a tehnološkog tima ?itavog projekta, pothvat opravdava rije?ima da je svakoj knjizi potrebna autorizirana stranica na internetu, nešto kao njena osobna karta. Sada se knjigoljupci naj?eš?e oslanjaju na Amazon, komercijalnu internetsku stranicu, te je pomalo neozbiljno da se Amazon smatra i krajnjim izvorom informacija.
Projekt stvaranja knjižnice ve? daje rezultate: jedan od primjera je demo stranica Kurana.

Kako nijedno arhitektonsko zdanje nikada ne bi bilo dovoljno veliko da pohrani sve knjige svijeta, a nijedna vlada si ne može priuštiti da ga izgradi, najve?a knjižnica na svijetu ostala bi utopija da nije informati?ke ere. Stoga je u za?etku bilo jasno da ukoliko doista želi doživjeti svjetlo dana, Otvorena knjižnica mora postati virtualni prostor, otvoren svima, u stilu Wikipedije. Najzahtjevniji i najzabavniji dio posla svakako je izgradnja infrastrukture, za što je trebalo proizvesti novi tip wiki softwarea.

Otvorena knjižnica, izme?u ostalog, poziva sve knjižnice da doniraju svoje kataloge. Samo ta ?injenica ve? predstavlja ogroman tehni?ki izazov, budu?i da podaci stižu u razli?itim formama i formatima, a posjeduju i informacije u kojima se potkradaju pogreške. Najvažnije je da informacije imaju preciznu strukturu koja jasno upozorava tko je autor, što je naslov i tko je izdava? nekog djela.

Kreiraju se polja koja ?e obuhvatiti sve bitne obavijesti o objavljenom djelu. Ako autorska prava to dozvole, kopije knjige ?e se mo?i i ‘downloadirati’.

Organizatori su odlu?ni u o?uvanju slobode pri informativnom ?inu: ne samo da ?e svatko mo?i pretraživati i koristiti podatke te ?itati knjige, ve? ?e mo?i i dodavati nove podatke u katalog. Pitanje je samo ho?e li se i najbogatije knjižnice svijeta uklju?iti u ovaj pothvat?

Dok procvat Wikipedije dokazuje da ne manjka entuzijazma me?u korisnicima interneta da se izradi informativni site za op?u konzumaciju, nisu sve knjižnice voljne uklju?iti se u projekt knjižni?arskog golijata, a me?u takvima je i British Library.

EU financira digitaliziranje tisu?a crteža i znanstvenih teorija slavnog Leonarda da Vincija, koje su do sada uglavnom mogli vidjeti samo stru?njaci, a po dovršetku ?e biti dostupni svima, i to besplatno.
Nacionalni muzej Leonarda u njegovom rodnom gradu Vinci do sada je skenirao oko 3000 od planiranih 12.000 stranica rukopisa.
Sve do sada je ve?ina toga bila dostupna samo stru?njacima, no arhiva E-Leo, za sada samo na talijanskom jeziku, dostupna je svima.
Crteži s kraja 15. i po?etka 16. stolje?a posjetiteljima stranice otkrivaju široki interes slavnog renesansnog umjetnika, od geometrije, astronomije, botanike, zoologije do ratnih strojeva i pti?jeg leta.
Svi Leonardovi tekstovi pisani su kao u ogledalu, zdesna nalijevo, jer je umjetnik izabrao pisati obrnuto kako ne bi zamrljao napisano. Unato? tome, veliki dio tekstova teško je dešifrirati jer se na istom listu papira nalazi više fragmenata te se, primjerice, popis za kupnju nadovezuje na tehni?ke upute.
Da Vincijevi radovi raštrkani su širom Europe u deset odvojenih rukopisa. Iako je ve?ina njih vra?ena u Italiju nakon umjetnikove smrti 1519. godine, arhivi su naknadno cjepkani te su najve?im dijelom završili u Napoleonovim rukama. Jedan od Kodova, onaj Leicesterski, kupio je Bill Gates 1994. godine za 30,8 milijuna dolara, ?ime je postao najskuplja knjiga na svijetu.
Engleska verzija arhive E-Leo o?ekuje se kroz dva mjeseca.

Gradski predstavnici New Yorka došli su na genijalnu ideju: predložili su da, na primjer, turisti koji slikaju Times Square ili filmaši koji snimaju uli?ne scene moraju osigurati polog od milijun dolara.

Kad je u svibnju objavljeno da bi snimanje prizora s ulica Velike Jabuke postalo ilegalno bez pozamašne nov?ane naknade, organizirano je nekoliko javnih protesta, a ad hoc grupa Picture New York skupila je peticiju s 31.000 potpisa. Ured gradona?elnika komentirao je da su te odredbe htjeli primjeniti samo na komercijalne filmske i fotografske produkcije, iako bi se primjenio na sve koji bi se služili aparatom ili kamerom.
Predložena pravila odnosila bi se na sve grupe od dvije i više osoba koje na javnoj površini fotografiraju duže od pola sata te na svaku skupinu od pet i više ljudi koji koriste stalak za filmsku ili video kameru duže od 10 minuta. I svi bi oni prije dobivanja dozvole za snimanje trebali osigurati polog od milijun dolara.