:: Hrvatska Blog | Informacije za vaš odmor u Hrvatskoj ::

U današnjoj konferenciji je Vlada izvjestila da ?e pove?ati paket dionica za javnu ponudu HT-a na 32,5 posto, od ?ega ?e se 25 posto dionica prioritetno rezervira za gra?ane Hrvatske. Ostalih 7,5 % dionica ?e raspodijelit institucionalnim investitorima.

To je reakcija Vlade na veliki interes gra?ana, koji u Zagrebu i okolini ?ekaju i po dva sata u redu.

Nacionalne televizije ne žele pratiti baš svaku stranku koja ?e iza?i na izbore te traže promjenu predizbornih pravila. Sanader misli da pred izbore svatko ima pravo re?i što misli.
Premijer Ivo Sanader je komentirao zahtjev triju nacionalnih televizijskih ku?a za promjenom na?ina pra?enja predizbornih kampanja kazavši kako s jedne strane razumije takav zahtjev, ali da u demokraciji svatko, barem u izbornom vremenu, ima pravo re?i što misli o odre?enim društvenim problemima.
“To je vrlo težak problem i ja sam, kao predsjednik najja?e stranke u Hrvatskoj, za to da se o tome raspravlja ako to traže tri nacionalne televizije, ali sam i za to da svatko, bez obzira na to je li rije? o manjoj, ve?oj ili srednjoj stranci, ima pravo re?i o odre?enom pitanju ono što misli da treba re?i i da hrvatska javnost ima pravo to mišljenje znati”, rekao je Sanader.

U vezi sa Zakonom o sigurnosti u prometu, koji je donesen prije tri godine, premijer Ivo Sanader je ponovio da je uvjeren da je tim zakonom spašeno puno života.

“Ako smo tim zakonom spasili i jedan život, isplatilo ga se donijeti”, poru?io je. Dodao je kako to nije zakon protiv proizvodnje, prodaje i konzumacije alkoholnih pi?a, ve? protiv onih koji pijani sjedaju za volan, jer se može kombinirati jedno i drugo tako da se dogovori tko ?e piti, a tko voziti kao u drugim zemljama, gdje to funkcionira godinama.

Ustvrdio je kako bi s obzirom na skorašnje izbore bilo kontraproduktivno govoriti o izmjenama toga zakona, jer bi to zna?ilo prikupljanje jeftinih politi?kih bodova.

Osvrnuvši se na slu?ajeve kada policija i državno odvjetništvo odrade svoj posao protiv po?initelja prometnih nesre?a, a pravosu?e ih ostavi nekažnjene, premijer je poru?io kako pravosu?e u takvim slu?ajevima nije odradilo svoj posao i da treba mijenjati suce koji tako postupaju.

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul doputovao je u ponedjeljak u Tbilisi u svojstvu osobnog izaslanika predsjedaju?eg OESS-a za Rusiju i Gruziju kako bi pomogao u utvr?ivanju okolnosti pada raketnog projektila na gruzijski teritorij, javljaju ruski mediji iz Tbilisija.

Projektil je pao 6. kolovoza nedaleko od jednoga gruzijskog sela. Dok Gruzija tvrdi da je raketa ispaljena iz ruskog zrakoplova, Rusija to pori?e.

Odmah nakon dolaska u Tbilisi Žužul se sastao s gruzijskim premijerom Zurabom Nogaidelijem i predstavnicima ministarstva obrane. Tako?er ?e se sastati s predstavnicima tzv. neovisne me?unarodne stru?ne skupine koja istražuje incident.

Žužul ?e u utorak obi?i podru?je na koje je pokraj sela Citelubanija pala raketa. Raketa prilikom pada nije eksplodirala, a njezina meta, prema tvrdnjama Tbilisija, bila je nedavno postavljena radarska postaja u blizini linije razdvajanja s odmetnutom gruzijskom pokrajinom Južnom Osetijom.

Skupina stru?njaka iz SAD-a, Švedske, Litve i Letonije, kojoj su se kasnije pridružili i stru?njaci iz Velike Britanije, Estonije, Poljske i Francuske, zaklju?ila je da je zrakoplov iz kojeg je ispaljena raketa došao iz smjera Rusije.
Žužul, koji je 2005. bio imenovan u Panel uglednih osoba OESS-a, nakon Gruzije otputovat ?e u Rusiju.

Ameri?ka tvrtka vrbuje vojnike za pla?u od 12.000 dolara, što je tri puta više od zarade hrvatskih vojnika koji su angažirani u mirovnim misijama u Afganistanu. Najtraženiji su Spli?ani.
Osim što od hrvatskih vlasti traži poligone za obu?avanje pla?enika, vode?a ameri?ka tvrtka za osiguranje i nova?enje pla?enika Blackwater nova?i razvoja?ene hrvatske branitelje za borbu na ira?kom pijesku, piše Slobodna Dalmacija.

U Irak se putuje na najmanje šest mjeseci, a zarada je izme?u 10 i 12 tisu?a dolara mjese?no. Usporedbe radi, hrvatski vojnici angažirani u mirovnim misijama u Afganistanu mjese?no zara?uju tek oko 18.500 kuna.

Pla?enicima iz Hrvatske dodijeljene su najteže zada?e poput osiguravanja naftnih polja, pratnje teretnih konvoja kroz najopasnije ira?ke prometnice, zaštite zgrada ira?ke vlade te pružanje osobne zaštite ira?kim dužnosnicima. Hrvatskim ?asnicima s fakultetskom diplomom jam?i se napredovanje te ulazak u zapovjedni terenski kadar Blackwatera.

Iako su Amerikanci kontrolirali Ministarstvo branitelja i Vladu, hrvatski pla?enici regrutiraju se uglavnom službenim kanalima koje tvrtka ima me?u visokim umirovljenim ?asnicima HV-a.

Hrvati su vrlo traženi, a pogotovo pripadnici nekadašnje splitske 4. brigade i 7. varaždinske, piše Slobodna Dalmacija.

U dvorcu Mokrice su se po prvi put službeno, u ulozi predsjednika dviju srodnih stranaka, susreli predsjednik SDP-a Zoran Milanovi? i predsjednik slovenskih socijaldemokrata Borut Pahor, a razgovarali su o odnosima dviju stranaka i najnovijem dijalogu dviju vlada o rješavanju otvorenih me?udržavnih pitanja.

Kako su izjavili novinarima nakon svog dvosatnog razgovora, najvažnija poruka susreta Pahora i Milanovi?a je bila u tome da podržavaju sadašnje napore dviju vlada da se potakne rješenje otvorenih pitanja.

Na novinarska pitanja u vezi s otvorenim pitanjima izme?u dviju država, Milanovi? je rekao da je grani?no pitanje tako zahtjevno da ?e se ono vjerojatno rješavati odvojeno. Rekao je da je na slovenskoj strani o?ito prisutan novi pristup u kojemu se pristaje na arbitražu, odnosno pomo? s tre?e strane, a izrazio je i skepsu u vezi mogu?nosti da se sva otvorena pitanja rješavaju “u paketu”.

Pahor je rekao da ?e za rješenje otvorenih pitanja, osobito grani?nog, biti potrebno mnogo strpljenja i diplomatskih aktivnosti, te izrazio sumnju da ?e ono biti riješeno na neki ubrzani na?in. Pahor je naglasio da sadašnji razgovori otvaraju mogu?nost uspostave nove kvalitete odnosa izme?u dviju država.

Na prvoj jesenskoj sjednici Sabora HSS ?e zatražiti rebalans državnog prora?una, kako bi se osigurao novac za naknadu šteta od suše, koje procjenjuje na oko 1,8 milijardi kuna.
Predsjednik HSS-a Josip Friš?i? Ministarstvo poljoprivrede prozvao je kao krivca za poskupljenje kruha i najavljeno poskupljenje mesa.
Objašnjenje resornog ministra Petra ?obankovi?a da je poskupljenje kruha uvjetovano pove?anjem cijena na svjetskom tržištu Friš?i? je nazvao izgovorom, isti?u?i da je otkupna cijena pšenice jednaka onoj od prije šest godina.
Predsjednik Hrvatskog selja?kog saveza Darko Grivi?i? ustvrdio je da cijene hrane “rastu dogovorno”, objasnivši da “Ministarstvo uporno donosi odluke koje pogoduju uvoznim lobijima, na štetu hrvatskih gra?ana”.

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO U POSTUPKU USKLA?IVANJA S PRAVNOM STE?EVINOM UNIJE BIT ?E PRISILJENO NA USTUPKE
Fond hrvatskih branitelja, u trenutku ulaska zemlje u Europsku uniju, više ne?e postojati. Da ?e Hrvatska u postupku uskla?ivanja svog zakonodavstva s pravnom ste?evinom Unije morati ukinuti privilegirano financiranje države, u što se ubraja primjerice obveza fondova da kupuju državne vrijednosne papire, odavno je poznato.
Bez Fonda ne bi bilo ni Zaklade hrvatskih branitelja, niti Fonda za stipendiranje branitelja i njihove djece. No, kad bi se fond i ugasio, to ne zna?i da bi branitelji i njihove obitelji koje nisu prodale svoje udjele ostale bez njih, poru?uje ministrica Kosor.

U SDP-u postoji duboki jaz izme?u aktualnog šefa Zorana Milanovi?a, njegova mentora Lini?a te uskog kruga ljudi od povjerenja i stare SDP-ove garde koju više nitko ni za što ne pita.
Unato? stavu jednih i drugih da u izbornoj godini van ku?e ne treba iznositi prljavo rublje te prešutnom dogovoru da slika stranke u javnosti mora biti idili?na, malo po malo u javnost ipak procure ?injenice koje pokazuju nešto drugo. Nakon javne packe koju je Milanovi?u uputila zamjenica na papiru Željka Antunovi?, kako SDP-u ne treba koketiranje s desnicom, udarac je uzvratio sam Lini?. Milanovi?ev mentor, za kojeg upu?eni tvrde da jedini još ima utjecaj na »staru gardu«, Antunovi?ki je spo?itao kako je njen glavni problem bio to što je imala ambiciju da bude premijerski kandidat stranke.

Karl Rove, bliski prijatelj, savjetnik i glavni politi?ki strateg ameri?kog predsjednika Georgea W. Busha planira napustiti Bijelu ku?u krajem kolovoza, priklju?ivši se tako nizu dužnosnika koji su se odlu?ili povu?i u posljednjih godinu i pol dana Bushove administracije, javile su agencije.
Rove je od predsjednika dobio nadimak “arhitekt” zbog njegove strategije koja je Busha dva puta dovela u Bijelu ku?u.
Rove, glavni strateg Bushovih predsjedni?kih kampanja 2000. i 2004., imao je važno mjesto u Bijeloj ku?i otkako je Bush preuzeo dužnost predsjednika u sije?nju 2001. Ina?e, smatraju ga jednom od najmo?nijih li?nosti ameri?ke politike, a nazivaju ga i “Bushovim mozgom.

Njegovo ime veže se i za poznatu aferu Plame. Priznao je da je bio jedan od izvora novinaru Robertu Novaku za kolumnu objavljenu 14. srpnja 2003., u kojoj je Valerie Plame prvi put ozna?ena kao agentica CIA-e. Iako mnogi smatraju da je orkestrirao curenje informacija, oslobo?en je svih optužbi.