:: Hrvatska Blog | Informacije za vaš odmor u Hrvatskoj ::

Tijekom studenoga na najgledanijoj japanskoj komercijalnoj televiziji Tokyo TV prikazat će se serija reportaža o Hrvatskoj. Naime, tijekom rujna i listopada ekipa ove televizijske kuće je u 22 dana obišla cijelu Hrvatsku, jadransku obalu od Istre do Dubrovnika te kontinentalni dio zemlje sve do Vukovara na istoku zemlje. Japanski turisti posljednjih godina otkrivaju Hrvatsku pa broj gostiju iz te zemlje neprekidno raste.

Potvrđuje to i službena statistika prema kojoj je broj turista iz Japana u prvih sedam mjeseci ove godine gotovo udvostručen (porast od 96,7 posto) u odnosu na prošlu godinu. Do sada su japanski turisti poseban interes pokazivali za Dubrovnik a spomenuta serija TV emisija trebala bi biti snažan marketinški alat u njihovom privlačenju i u druge, turistički također iznimno atraktivne dijelove zemlje. Budući da Hrvatska turistička zajednica u Japanu ima predstavništvo te se svojim aktivnostima snažnije usmjerava na promociju na ovom tržištu, očekuje se daljnji porast broja gostiju iz ove zemlje.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• adria24.com
  
• Sve o Hrvatskoj
• Video snimke Hrvatske
• Turisticki vodic

U konkurenciji gotovo šest tisuća kandidata iz dvanaest zemalja Split je osvojio «Srebrni cvijet Europe 2008.» u kategoriji gradova a Novi Vinodolski isto je priznanje dobio u kategoriji mjesta. Završna svečanost akcije Zlatni cvijet Europe, koju svake godine dodjeljuje Europska asocijacija za cvijeće i krajobraz u okviru akcije «Zlatni cvijet Europe», održana je upravo u Splitu pa je razloga za zadovoljstvo bilo još i više.

U obrazloženju nagrade Splitu predsjednica Međunarodnog žirija Monika Hetsch istaknula je da je Split prelijepo poslovno – sveučilišno središte u Hrvatskoj, kojem dodatnu ljepotu daje Park šuma Marjan. Osim pozitivnih ocjena iznesenih na račun njegova krajobraza, na članove Međunarodnog žirija poseban utisak ostavila je uređenost Sustipana i Lovrinca. U završnici ovog izbora sudjelovalo je 24 kandidata, a od mogućih sto bodova grad Split je dobio ukupno 87,6 bodova. Novi Vinodolski, dobitnik Srebrnog cvijeta u kategoriji mjesta, to visoko europsko priznanje dobio je, kako se kaže u obrazloženju, zbog sjajne hortikulture, predana poštivanja tradicije i uspješne ekološke škole. Novi Vinodolski ima turističku tradiciju dugu 130 godina i središte je poznate Vinodolske rivijere čiji su ukupni kapaciteti oko 8000 smještajnih jedinica. Ovaj je gradić prepoznatljiv po primorskoj arhitekturi i staroj gradskoj jezgri. Za hortikulturno uređenje mjesta u ovoj godini potrošeno je oko 2 milijuna kuna. Nasuprot povijesnom dijelu grada moderni su turistički sadržaji - hoteli, kampovi, kućna radinost te brojni ugostiteljski objekti i sportsko-rekreacijski centri koji svake godine privlače velik broj turista.

Izvor:press.croatia.hr

Više o ovoj temi naći ćete ovdje:

• split24.com
• Novi Vinodolski 24.com
• Turistički vodič za Kvarner
• Sve o Splitu
• Video snimke Splita
• Odmor u  Splitu

Morske orgulje i nešto mlađa urbana instalacija Pozdrav suncu arhitekta Nikole Bašića, dvije su znamenitosti dalmatinskoga grada Zadra koje svojom atraktivnošću zaokupljaju pažnju javnosti te su suvremeni dodatak kulturno-povijesnim i ambijentalnim vrijednostima ovoga grada. Na zadarskoj rivi i u blizini pristaništa za kruzere uz glasovite Morske orgulje, zasvijetlio je i Pozdrav Suncu istoga arhitekta. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s
ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija - tamo sa zvukom, a ovdje sa svjetlom. Istovremeno s «najljepšim zalaskom sunca na svijetu» uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom scenariju proizvode prekrasnu, iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka morskih orgulja.

Fotonaponski solarni moduli danju apsorbiraju sunčevu energiju i potom je pretvaraju u električnu predajući je u distributivnu naponsku mrežu. Na informativnom zaslonu očitava se trenutačna proizvodnja električne energije, a očekuje se da će čitav sustav godišnje proizvoditi oko 46.500 kWh. To je zapravo mala elektrana iz koje će se energija koristiti ne samo za instalaciju Pozdrava Suncu, nego i za rasvjetu cijele rive. Ta će energija biti do tri puta jeftinija od postojeće, a sam je projekt jedinstven primjer spajanja korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i uređenja gradskog prostora.U suradnji s prof. Maksimom Klarinom iz zadarske Pomorske škole u prsten oko Pozdrava Suncu upisani su zadarski sveci, svi oni koji su titulari današnjih, ali i nekadašnjih crkava na Poluotoku. Uz svako od njihovih imena i blagdana na koji se slave upisana je i deklinacija te visina Sunca i trajanje sunčeve svjetlosti na taj blagdan i na tom mjestu na rivi. Na taj je način istaknuta veza Zadra i Kalendara svetoga Krševana, koji je dao veliki doprinos obilježavanju vremena i astronomskoj navigaciji u njezinim samim počecima. Instalacija Pozdrav Suncu kao model sunčeva sustava s pripadajućim planetama, povezana je s Morskim orguljama. Radi se zapravo o pose-bno oblikovanoj obali u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru u dužini oko 70 metara. Ispod njih je u obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba. Na cijevima se nalaze zviždaljke koje sviraju sedam akorda i pet tonova na koje svira morem potisnuti zrak. Obje instalacije, smještene na zadarskoj rivi privlače veliku pažnju posjetitelja ali i stručne javnosti te su motiv više za dolazak u Zadar, grad bogate spomeničke baštine u kojem se uz ostalo nalazi i Crkva sv. Donata iz 9. stoljeća, najpoznatija srednjevjekovna bazilika i zaštitni znak grada.

Izvor:press.croatia.hr

Više o ovoj temi naći ćete ovdje:

• zadar24.com
• Turisticki vodic o Zadru
• Sve o Zadru
• Video snimke Zadra

Glasoviti paški sir proizveden u Sireni –Maloj sirani iz Kolana vlasnika Ivana Gligore dobio je nedavno na medjunarodnoj manifestaciji Superior taste u Bruxellesu dvije zlatne zvjezdice i pravo Superior Taste na etiketu ovog sira. 

To je do sada najvece priznanje ovom siru koji se na taj nacin našao u krugu sedamdesetak najcijenjenijih svjetskih prehrambenih proizvoda. Paški sir Ivana Gligore nosi oznake „izvorno hrvatsko“, zaštite zemljopisnog podrijetla te hrvatskog otocnog proizvoda a u proizvodnji se primjenjuju nacela HACCP sustava. Paški sir se proizvodi iz ovcjeg mlijeka domace autohtone pasmine paške ovce. Zreli sir je star 6 do 12 mjeseci i karakteristicnog je pikantnog okusa, specificnog mirisa. Posluďż˝uje se samostalno a naribani je dodatak mesnim i ribljim specijalitetima.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• Pag24.com
• Turisticki vodic otoka Paga
  
• Sve o otoku Pagu
• Video snimke Paga
• Odmor u Dalmaciji

Britanski Telegraph Magazine proglasio je Zlatni rat u Bolu najspektakularnijom plažom u Hrvatskoj i jednom od najimpresivnijihna Mediteranu, objavivši njezinu sliku na svojoj naslovnici. Iako se ne radi o nekakvom službenom vec slobodnom odabiru najboljih plaža u 17 europskih zemalja, britanski casopis svrstao je Zlatni rat u krug najimpresivnijih mediteranskih plaža, navodeci da je njezina spektakularnost u tome što mijenja oblik i položaj ovisno o vjetru koji puše.

Zbog toga je bolska plaža idealna za surfanje kao i organizaciju raznih drugih sportova na vodi. Upravo u vrijeme izlaska Telegraph Magazina s listom najljepših europskih plaža Bol je bio doma?in svjetskog natjecanja kiteboardera Red Bull Golden Jump. U tom višednevnom i uopce prvi puta organiziranom takvom natjecanju u Hrvatskoj sudjelovalo je 14 majstora tog eskstremnog sporta. Za titulu najboljeg u svijetu oni su se borili u kicker-wakestyle –freestyle disciplinama, prebacujuci se preko platformi postavljenih na samom vrhu plaže na njezinu drugu obalu. S obzirom da popularnost tog sporta posljednjih godina i u Hrvatskoj sve više raste te da je natjecanje svjetskih kiteboardera u Bolu pratio veci broj posjetitelja, ocekivati je da ce Zlatni rat i ubuduce biti mjestom organiziranja natjecanja u tom adrenalinskom sportu.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• brac24.com
• Turisticki vodic o Bracu
• Sve o Bolu
• Video snimke Bola
• Odmor na Bracu

Medjunarodna Plava zastava za plaže i marine ove je godine postavljena na 146 mjesta u Hrvatskoj pri cemu su je ocuvanjem okoliša i opremljenošcu zaslužile 125 plaže te 21 marina. Medju njihovim nositeljima ove godine je deset novih plaža te jedna marina. Uz morske plaže, tu je i sedam njih u kontinentalnom dijelu zemlje - plaža Aquacity nedaleko Varaždina te šest plaža u zagrebackom sportsko-rekreacionom centru Jarun.

Podsjetimo, medjunarodna Plava zastava za plaže i marine je program zaštite okoliša i priobalja koji se vec 17 godina uspješno provodi u Europi a od prije dvije godine i u nekoliko izvaneuropskih država. Nositelj i medjunarodni voditelj programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Enviromental Education – FEE a u Hrvatskoj akcije koordinira Pokret prijatelja prirode Lijepa naša. U dodjeli Plave zastave za plaže ocjenjuje se odgoj i obrazovanje za okoliš te informiranje javnosti, potom kvaliteta vode, upravljanje okolišem te sigurnost i usluge. Za marine se Plave zastave dodjeljuju za odgoj i obrazovanje za okoliš te informiranje, upravljanje okolišem, sigurnost i usluge te kakvoca vode.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• adria24.com
  
• Sve o Hrvatskoj
• Video snimke Hrvatske
• Turisticki vodic

Amir Mazur, gradonacelnik Opatije, kazao je da gotovo nitko od onih koji se u Opatiji bave turizmom nije zadovoljan radom gradske Turisticke zajednice te da Opatija u podrucju rada Turisticke zajednice stalno nazaduje te je podnio ostavku i nije više predsjednik Turisticke zajednice. Nezadovoljan je radom TZ-a koji konzervativno planira proracuna, a oslanja se samo na vrste prihode, pristojbe i clanarine, zanemaruje pokretanje gospodarstva, sponzorstva, fondove EU-a te ne osmišljava nove sadržaje. Najavio je i da ce Opatija i "Liburnia Riviera Hoteli" d.d. sudjelovati u donošenju privremenog programa TZ-a za 2008., a nakon toga ce povuci svoje clanove iz rada Vijeca i Nadzornog odbora TZ-a. Tako ce se privremeno obustaviti rad tijela Skupšine TZ-a i vrijeme ce se iskoristiti za razgovor o tome kakvu Turisticku zajednicu Opatijci žele.

Iako je Dubrovnik ove godine posjetilo znatno manje francuskih turista nego li prijašnjih godina (?ak 16 posto), oni su i dalje najbrojniji posjetitelji ovog grada.

Bez obzira na poražavaju?e rezultate, Dubrovnik je postao elitno odredište za goste dubljeg džepa. Stru?njaci i turisti?ki radnici tvrde da se sve kre?e u pravom smjeru što potvr?uje i voditeljica predstavništva Hrvatske turisti?ke zajednice u Parizu, rodom Dubrovkinja Marina Tomas Billet. Ona dodaje kako su se prije dvije godine dogodila drasti?na i neopravdana posklupljenja te je temeljem toga izrekla oštre kritike na ra?un dubrova?kog turizma.

Cijene jesu visoke, ali Dubrovnik se nalazi u programima turoperatora ?ijim gostima on nije preskup. Tako iza vode?ih Francuza, slijede posjetitelji iz Britanije i SAD-a.

Kruzeri ne idu uz bogate goste

Kako Dubrovnih slovi kao grad elitnog turizma, gužve koje nastaju pristajanjem brodova s kružnim putovanjima, stvaraju probleme s gostima koji skupo pla?aju smještaj i usluge u Gradu, a za uzvrat dobiju gužve na gradskim ulicama, koje nisu u sklopu prije spomenutog elitnog turizma.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

Pulska Arena se ne urušava, kako se proteklih dana u kuluarima naga?alo, ve? je u lošem stanju. Još je 1984. godine sklopljen društveni ugovor izme?u tadašnje skupštine Pula i Arheološkog muzeja Istra u kojem stoji da je muzej skrbnik Arene te da ima pravo napla?ivati ulaz i najam za njeno korištenje, ali da taj novac mora uložiti isklju?ivo namjenski u njenu zaštitu, što do sada ni jednom nije u?injeno iako je godišnji prihod amfiteatra izme?u 1,5 i 2 milijuna eura. Arheološki muzej kazuje suprotno: „Veliki su zahvati ra?eni su osamdesetih godina radi poboljšanja postoje?eg stanja, no vrijeme na svim kulturnim dobrima ostavlja traga.“

Zbog slabog održavanja i brige cijela Arena je u lošem stanju, ali posebno je nestabilan gornji obrub doznajemo iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Posao pilot projekta, koji obuhva?a istraživanje samo jugozapadne strane kule, povjeren je splitskom Odsjeku za kamen Hrvatskog restauratorskog Zavoda, koji u ovakvim poslovima ima veliko iskustvo. Time ?e se dati analiza postoje?eg stanja, a koja ?e dovesti do smjernica samog zahvata restauracije, te kolika ?e biti brzina radova.

Doznajemo da ?e cijeli projekt najvjerojatnije financirati Ministarstvo kulture i grad Pula.

Izvor: ?Jutarnji list?

Vode?a cruising država na podru?ju Jadranskog mora je, pokazuju najnovije statisike, Hrvatska. Ukupno je na obale našeg mora te na obale susjednih zemalja (Italije, Slovenije, Albanije i Crne Gore) pristalo 105 mega i mini plove?ih hotela. Segmenti u kojima je Hrvatska preuzela kormilo su broj plove?ih hotela, broj uplovjavanja te broj gradova. Ove je godine na listi 25 gradova i luka Hrvatske koje posje?uje 98 brodova. 

Na talijanskoj obali Jadrana cruiseri posje?uju Veneciju, Trst, Ravennu, Anconu, Manfredoniju, Bari, Brindizi i Otranto. U Sloveniji su destinacije Piran i Kopar, Crnoj Gori Kotor, Bar i Herceg Novi, te Albaniji gradovi Dra?, Valona i Serande. Od Pore?a do Cavtata za ovu godinu najavljeno je i 1640 uplovljavanja, što ?ini 68 posto cruising aranžmana na podru?ju Jadrana.

Preuzimanju vode?e uloge u cruising poslovanju Hrvatska može zahvaliti mini cruiserima kapaciteta od 30 do 300 turista. Turisti?ka sezona za ovakav oblik odmora traje ve?i dio godine, od ožujka do kraja studenoga. Svjetski hit smo postali po vrijednostima naše obale, otoka i blizine gradova.

Ve? tre?u godinu zaredom Hrvatska bilježi najve?i rast rejtinga na svjetskom tržištu krsatrenja plove?ih hotela, te je financijsko cruising postignu?e od 32 milijuna eura od prošle godine vjerojatno na putu novih i ve?ih mogu?nosti.

?Izvor: Hrvatski Turisti?ki Vodi??