:: Hrvatska Blog | Informacije za vaš odmor u Hrvatskoj ::

Seosko turističko gospodarstvo Srce prirode otvoreno je u mjestu Gorica Lipnička, dvadesetak kilometara udaljenom od grada Karlovca. Ovo obiteljsko seosko imanje prostire se na površini od 12 tisuća četvornih metara te se na njemu nalaze tri obnovljene autohtone kuće.

U smještajnom dijelu ovo imanje raspolaže sa devet soba (18 postelja) a gostima je na raspolaganju i restoran sa 80 sjedećih mjesta, kušaonica vina, sjenica te konoba sa 50 sjedala. Na obiteljskom se imanju mogu kupiti eko-prehrambeni proizvodi kao što su različite vrste meda, sokova, vina, suhomesnatih proizvoda itd. U restoranu se obroci pripremaju prema starim receptima. Dvije dvorane za sastanke opremljene su modernom tehnologijom. Osim toga na imanju se posjetitelji mogu okušati u slijedećim aktivnostima: paintball, seoska olimpijada, kulinarska radionica, speleo avantura, nogomet, streličarstvo, odbojka, badminton, boćanje i branje šumskih plodova. Inače, isti vlasnik ima obiteljski hotel Korana sa četiri zvjezdice u Karlovcu, povijesnom i turistički zanimljivom gradu pedesetak kilometara udaljenom od Zagreba čiji je zaštitni znak stari grad Dubovac. Hotel se nalazi na rijeci Korani, jednoj od četiri karlovačke rijeke, i ima 15 dvokrevetnih soba i 3 poslovna apartmana te gastronomsku, rekreativnu i drugu ponudu.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• adria24.com
  
• Sve o Karlovcu
• Video snimke Karlovca
• Turisticki vodic

Kvaliteta hrvatskih vina još je jednom potvrđena u međunarodnoj konkurenciji. Naime, hrvatski vinar iz Hrvatskog zagorja (kontinentalni, sjeverozapadni dio zemlje) Boris Drenški za svoja je dva vina – Chardonnay i Rajnski rizling dobio dvije zlatne medalje. Priznanje je tim veće što su odličja osvojena u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji od čak 9400 vina iz cijelog svijeta. Dodjeli priznanja ovom vinogradaru iz Huma na Sutli prethodila je višemjesečna procedura ocjenjivanja u kojoj su zbrajane ocjene stručnjaka različitoga profila – enologa, hotelijera, ugostitelja, trgovaca kao i samih potrošača. Nagrade i priznanja svjetskim vinima dodjeljuje međunarodni vinski magazin Dekanter. Ovim iznimnim priznanjima desertna vina iz Hrvatskog zagorja uvrstila su se u uzak krug od 12 najboljih u svijetu. Vinogradi vinara Borisa Drenška nalaze se prosječno na 300 metara nadmorske visine te su više izloženi sunčevoj svjetlosti pa grožđe ima visok postotak šećera. Godišnja proizvodnja je 8000 litara vina vrhunskog podrijetla (sivi pinot, chardonnay i rajnski rizling) Inače, Hrvatska je poznata po kvalitetnim vinima a podijeljena je na dvije vinske regije – kontinentalnu i primorsku – u sklopu kojih je 12
podregija. U kontinentalnoj regiji gotovo je 300 proizvođača vina kontroliranog porijekla dok ih je u primorskom dijelu registrirano oko 130. Poznata po kvaliteti, ova su vina turistima dostupna u ugostiteljskim objektima, vinskim podrumima kao i uređenim vinskim cestama koje svojom ljepotom, uređenim podrumima te kvalitetom vina privlače sve više turista. Vinske se ceste nalaze na primorskom području kao i u kontinentalnom dijelu zemlje i na njima je živo u svako doba godine. Najdinamičnije je, dakako, ujesen u vrijeme berbe ali i 11. studenoga - za Martinje, posljednji i najznačajniji blagdan vinogradara u godini kada se obilježava krštenje mladog mošta te njegovo pretvaranje u vino. Uz Martinje se vežu mnogi lokalni običaji pa će i nove godine uvijek vesele fešte vinoljubaca biti povod za dolazak brojnih turista kojima će domaćini prirediti ugodno i, dakako, ukusno druženje. Jamčimo, nitko neće otići ni gladan ni žedan!

Izvor: press.croatia.hr

Here are some useful links for you:

• adria24.com
• all about Croatia
• Videos from Croatia
  
• Vacation in Croatia

Ako, na putu prema moru ili na povratku želite upoznati i unutrašnjost zemlje, naša je preporuka da posjetite Krapinsko-zagorsku županiju, regiju u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Prostor je to koji iznenadjuje prirodnim ljepotama, dvorcima, kulturno-povijesnim znamenitostima ali i izvrsnom gastronomijom i vinima. Ova je županija zasebna geografska cjelina na sjeveru omedjena vrhovima Macelja i Ivancice a na jugoistoku zagrebackom gorom Medvednicom. Ona granici Republikom Slovenijom, Varaždinskom županijom te glavnim gradom Zagrebom i Zagrebackom
županijom. Površinom je jedna od manjih hrvatskih županija ali ima iznadprosjecnu naseljenost. Iako prije svega poznata kao mediteransko odredište Hrvatska i u kontinentalnom dijelu ima mnoge turisticke atrakcije privlacne za sve veci broj gostiiu.

Uz termalne izvore Krapinskih, Stubickih i Tuheljskih toplica podjednako atraktivnim za zdravstveni kao i za rekreativni turizam, svojom ljepotom i razigranošcu sve više gostiju privlaci i brdovito podrucje, poznati zagorski bregi cije su ceste i puteljci pogodni za pješacenje, vožnju biciklom, obilazak vinograda ili pak seoskih domacinstava u kojima se gostima priprema izvorna hrana, nudi domace vino te im se u autenticnom ambijentu približavaju tradicionalni obicaji toga kraja. Krapinsko-zagorska županija bogata je i dvorcima uz koje se vežu mnogi povijesni obicaji, znamenita dogadjanja i osobe važne za hrvatsku povijest kao i povijest šire regije. Velik broj gostiju dolazi i u svetišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od kojih je najpoznatije nacionalno svetište Marija Bistrica ali su takodjer zanimljive i crkva Marije Gorske u Loboru, Snježne Gospe u Belcu te Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Ovo je podrucje bogato dogadjanjima tijekom cijele godine, Spomenimo, primjerice, Tabor Film Festival koji se od 11. do 19. srpnja održava u Dvoru Veliki Tabor u mjestu Desinic. Ovaj se doga?aj ubraja me?u najznacajnije festivale kratkometražnog filma u regiji. Svake nedjelje u kolovozu u gradu Krapini, središtu županije, održava se manifestacija Ljeto kod Krapinskog pracovjeka,
Naime, ovdje se nalazi jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu a na Hušnjakovom brdu nalazi se rekonstruiran krapinski pracovjek i njegova obitelj kao i neke životinje iz tog doba. U Muzeju Staro selo Kumrovec - u mjestu Kumrovec poznatom i kao rodno mjesto predsjednika nekadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita - održava se 30. kolovoza prikaz tradicionalne zagorske svadbe popracene tradicionalnom glazbom, plesom, pjesmama te ponudom jela i pica. Ljubiteljima umjetnosti sigurno ce biti zanimljiva Galerija Antuna 10 Augustincica (1900.-1979.) jednog od najznacajnijih hrvatskih kipara koji je svoj skulptorski opus darovao rodnom Klanjcu te se danas može razgledati njegov unutarnji postav kao i park skulpture uokolo Galerije. Još je mnogo atrakcija i zanimljivih manifestacija u ovoj regiji, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnoga grada Hrvatske Zagreba, pa se njihova ponuda nadopunjuje i zajedno predstavljaju zanimljivo turisticko odredište.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• Zagreb24.com
• Turisticki vodic za Zagreb
  
• Sve o Zagrebu
• Video snimke Zagreba

Pod nazivom ‘Umjetnost na ulice’ od 3. studenoga 2007. Ponovno kre?e ciklus programa koji je svojim izvedbama do sada u rujnu i listopadu privukao znatnu pažnju gra?ana.

Tako ?e svake subote do 1. prosinca na Preradovi?evu trgu od 10 do 19 sati Zagreb?ane do?ekivati klaunovi, žongleri, akrobati i glumci, a ukupno ?e biti izvedeno 25 predstava.

Izvor: ?Javno?

Ve?eras u terminu od 20. do 21.30. u Domu sportova po?inje sezona klizanja za gra?anstvo, dok se klazalište na Velesajmu otvara u petak.

Kao i svake godine do sada, cijena ulaznice stoji 15 kuna, dok se još toliko mora izdvojiti i za najam klizaljki, a ako želite povesti grupu od 10-ak osoba za karnet ulaznicu platiti ?ete 120 kuna. Termin kada ?e gra?ani mo?i klizati na Velesajmu je od 19.30 do 21 sat, dok posebnog termina za djecu nema ve? se roditeljima savjetuje da mališane dovode nedjeljom u vrijeme najmanje gužve tj. od 10.30 do 12 sati.

Kapacitet klizališta u isto vrijeme je 400 ljudi.

Izvor: ?Jutarnji list?

Ako u Zagrebu pokušate u?i u restoran s vašim psom, mo?i ?ete to bez problema u?initi u samo dva, u desetak njih možete se „prošvercati“ ako su u pitanju psi manjeg rasta, mirni i tihi, a u ostalih 40-ak zaustaviti ?e vas ve? kod samog ulaska.

Ako ste vasnik ku?nog ljubimca bilo koje vrste i rasta, slobodno objed i druženje planirate u restoranima Dvoriš?e u Masarykovoj i Leonardu u Skalinskoj ulici. Od osoblja tih dvaju restorana doznali smo kako je jedini uvjet da pas bude zavezan, tako da su stalni gosti svakog puta dolaze u pratnji svojih malih ku?nih ljubimaca, ali da se na?e i iznimka, kao malo prije, da je ?ovjek došao s njema?kim ov?arom koji je cijelo vrijeme mirno ležao ispod stola.

U Lidu na Jarunu mogu Vam pogledati kroz prste ako ste vlasnik rastom manjeg psa, i iako u pravilu ne puštaju pse, smjestit ?e Vas u odvojeni dio. Sli?no postupaju još u Zvjezda Kamanjo, Baltazaru, People’s Loungeu smijete samo na terasu dok u Staroj Vuri nema ni striktne dozvole ni zabrane.

Izvor: ?Jutarnji list?

- Iako se proteklih 13 godina ?eka na obnovu Dinamovog stadiona u Maksimiru, do toga izgleda ne?e do?i ve? ?e se graditi potpuno novi stadion i bit ?e smješten na Laništu ili na Kajzerici – rekao je direktor IGH, Jure Radi?.

Do te je odluke došlo nakon što su gradski ?elnici Zagreba otvorili tri ponude koje su pristigle na natje?aj za dovršetak radova u Maksimiru (uz još neke radove) te su iznosi tih ponuda od 4,3 milijarde kuna do 5, 99 milijardi kuna što uvelike premašuje cijenu od „samo“ 160 milijuna eura koliki bi bili troškovi gradnje novog stadiona sa 53 tisu?e sjede?ih mjesta.

Nakon završetka svih poslova i selidbe NK Dinamo na novi stadion, stari objekt ?e se sravniti sa zemljom. Naime, vrijednost zemljišta na kojem se nalazi stari i ruševni stadion je tolika da bi se njegovom prodajom mogao sagraditi još jedan nogometni stadion.

Uz povoljno rješenje za sve, Grad se nada da ?e raspisivanjem novog natje?aja ovog puta projekt dobiti neki doma?i konzorcij.

Izvor: ?Jutarnji list?

Academica Cravatica ?ija je misija promicanje kravate kao dijela hrvatske, europske i svjetske baštine, ju?er je u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima inicirala obilježavanje Dana kravate, koji se proslavio nizom kulturnih doga?aja i sadržaja.

Podsjetimo, kravata je poznat, prepoznatljiv i cijenjen hrvatski simbol.

Povodom Dana kravate Zagreba?ka filharmonija u Zagrebu je održala koncert, a umjetni?ki ansambl Lado ga je upotpunio s izvedbama pjeseme i plesova u narodnim nošnjama koje imaju kravatu.

Da bi se ljudima skrenula pozornost na ovu proslavu, na Trgu bana Jela?i?a pred Turisti?kim informativnim centrom nalazio se vergl, dok je dje?ji zbor pjevao pjesme o kravati.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

Prodajom zemljišta, donacijama gra?ana i tvrtki te uz svestranu pomo? njema?ke katoli?ke udruge Renovabis, ?asne sestre milosrdnice grada Zapreši?a obnovile su dvorac Lužnica iz 18. stolje?a i otvorile ga za javnost. Nazvale su ga Marijin dvor, kako se nazivao dvorac do 1928. a kompleks je postao duhovno-obrazovni centar.

Ure?enje je obuhvatilo staze perivoja blizu jezera koje su se uredile prema nacrtima iz 19. Stolje?a, a na rubu imanja od osam hektara sagra?ena je nova zgrada za stanovanje sestara i sa 60 soba za goste.

Povodom otvorenja služena je misa te je kardinal Josip Bozani? zaželio da duhovno-obrazovni centar Marijin dvor postane mjesto gdje ?e ljudi prona?i mir i snagu.

Voditeljica centra, sestra Berislava Grabovac, dodala je pak da su vrata dvorca otvorena i onima koji ne vjeruju, ali mogu prona?i smisao u kulturnom, ekološkom i društvenom programu.

Centar je odmah užurbano zapo?eo sa svojim radom te ?e u slijede?a tri mjeseca biti održan seminar o siromaštvu u svijetu, namijenjen humanitarnim i socijalnim radnicima te seminar o o?uvanju šuma.

Posjetitelji koji su ovog vikenda posjetili dvorac Lužnicu nisu mogli skriti oduševljenje onim što vide jer zbog ?arobnog doživljaja cijelog zdanja teško je vjerovati da tako nešto postoji i da je sve oku vidljivo, stvarnost.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

Agava, u centru Zagreba s lijepim pogledom na Tkal?i?evu ulicu, pristojna je vrsta turisti?kog restorana koji bi ubrzo mogao postati i malo više od natprosje?ne turisti?ke gostionice.

Gosti i posjetitelji uglavnom su stranci koji s osobljem ne?e imati problema kod sporazumijevanja (konobari bez problema komuniciraju na engleskom) a brzina usluge posluživanja im je zavidna.

Meni Agave na?elno je, tako?er, turisti?ki i vrlo zanimljiv te raznolik. Na crnoj plo?i ispred stepenica koje vode u restoran stoje nazivi s menija, opet na engleskom, ali sre?om bez pravopisnih grešaka, što je ina?e rijetkost.

Vinska karta Agave je mala, ali uglavnom s izborom stranih vina uz nekoliko vrlo dobrih hrvatskih. Cijene su korektne za strogo središte grada, kao i cijene hrane (ve?ina gotovih jela stoji manje od sto kuna).

Pohvala i topla preporuka za posjet Agavi!

Izvor: ?Jutarnji list?