Svima, koji su vec bili u gradu Sibeniku i obisli njegove kulturno-povijesne znamenitosti, ali i za one koji ce ga posjetiti po prvi put, ovaj sjevernodalmatinski grad ima i neko drugo lice, kao i prirodne atrakcije, koje ce vas takodjer privuci. Iako je turistima, nakon obnove dostupan vec gotovo dvije godine, Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt Sv. Lovre smjesten u povijesnoj jezgri Grada Sibenika jednakim intenzitetom privlaci turiste. Obnova vrta zavrsena je potkraj 2007. godine i to nakon sto je bio zaboravljen cak cijelo stoljece. Obnovu srednjovjekovnog samostanskog i mediteranskog vrta vodio je poznati parkovni arhitekt Dragutin Kis, koji je 2000. godine u Japanu dobio milenijsku nagradu Flora. Ovaj je vrt rijetka znamenitost, jer je jedini takve vrste u Hrvatskoj, a u ovom dijelu Europe tek ih je nekoliko. Vrt je koncipiran po srednjovjekovnoj shemi ­ krizna staza, u cijem je sredistu mali zdenac, a cijeli je prostor obrubljen simsirom i starinskim mirisnim ruzama. Posebno mjesto, uz bogato mediteransko raslinje, pripada zbirci dekorativne majcine dusice, a znamenitost parka su i kapari, koje je, kaze legenda, u Sibenik donio veliki graditelj Juraj Dalmatinac. Cijeli je projekt srednjovjekovnog samostanskog mediteranskog vrta otvoren za javnost, te su u sklopu njega kreirani edukativni programi za skole, ali i za same turiste. Kako se park nalazi u kompleksu samostana Sv. Lovre, posjetitelji mogu obii Gospinu spilju i crkvu Sv. Lovre, koje se nalaze u sastavu Samostana. Ondje turistima takodjer stoji na raspolaganju caffe bar, restoran te prodavaonica suvenira. Vrt je ljeti otvoren od 8 do 23 sata, a u zimskom periodu, sve do Uskrsa, od 9 do 16 sati. Sibenik je turistima takodjer atraktivan zbog blizine nacionalnih parkova Kornata i Krke, kao i kulturno-povijesnih spomenika, medju kojima je najznacajnija Katedrala sv. Jakova pod zastitom UNESCO-a. Zanimljivo je da je ona gradjena vise od stotinu godina, svjedocanstvo je upornosti , odricanja i vjere generacija Sibencana. Izdvaja se po mnogo cemu, ne samo u hrvatskom, vec i u europskom graditeljstvu, jer je u potpunosti izgradjena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala. Prema ocjeni strucnjaka, jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montazama kamenih ploca i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala. U njezine posebnosti takodjer treba pribrojati i to da je jedinstvena medju renesansnim crkvama s proceljem u obliku trolista, a takoer je odlikuje suglasje arhitekture i niza od 74 realisticna portreta na apsidama .
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Grad Knin i njegova okolica u posljednjih su nekoliko godina postali sve prepoznatljivija turistička destinacija. U Hrvatskoj, ali i u Europi, Knin se promovira kao privlačna izletnička destinacija uvelike zahvaljujući rijeci Krki koja izvire iznad slapa Krčić pokraj Knina, ali i blizini Dinare – planine s najvišim vrhom u Hrvatskoj te zbog bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa kninskoga kraja. Očuvana priroda, blizina planina Dinare i Svilaje te rijeka Krka pružaju posjetiteljima brojne avanturističke razonode poput biciklizma, planinarenja, jahanja, vožnje džipovima i quad (ATV) vozilima, ribolova, vožnje kajakom, raftinga…

Uz sportsko-rekreacijsku ponudu, šire područje grada Knina ima i niz atraktivnih turističkih posebnosti. Najvažniji i najposjećeniji kulturni spomenički kompleks ovog kraja je Kninska tvrđava. Izgradnja tvrđave započela je još u 9. stoljeću, u vrijeme hrvatskih narodnih vladara, a u posljednjih godinu dana uz tvrđavu su postavljene nove obavijesne ploče, ograda, klupe i teleskop. Na kninskom se području nalazi i jedno od najznačajnijih starohrvatskih arheoloških nalazišta Biskupija i ostaci nekadašnjeg velikog vojnog naselja Burnum te amfiteatar koji je otkriven prije pet godina. Iako se Knin nalazi vrlo blizu obale, gradska turistička zajednica vidi veliku turističku aktivnost Knina ne samo u vrijeme ljetnih mjeseci već tijekom cijele godine. Dok ljeti kninski kraj najviše posjećuju kupači, jesen i proljeće doba su koja najbolje pokazuju svu raskoš prirodnih ljepota kninskog kraja i zato su idealni za izletničke ekskurzije te za ‘team buildinge’ i paintball, dok su pak studeni i prosinac rezervirani za lovce, posebice iz Italije. U gradu Kninu najavljuju skorašnju izgradnju jednog hotela u samom gradu, a neke obitelji iz kraja najavljuju pokretanje agroturizma i konjičkog sporta na svojim gospodarstvima.

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• adria24.com
  
• Sve o Hrvatskoj
• Video snimke Hrvatske
• Turisticki vodic

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Neobični sajam pod nazivom "Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku" tri dana je bio okupljalište gdje se moglo razgledati najveću hrvatsku smotru drevnih običaja, zanata, odora, starog oružja, gradskih oružanih straža i srednjovjekovne folklorne tradicije, a u sklopu koje je nastupilo više od 500 sudionika. Najimpresivniji dio cijele priredbe bio je edukativni povijesni vlak koji je besplano vozio Šibenikom dok su putnici pritom imali dojam kao da putuju kroz hrvatsku povijest. Svojim nastupom srednjovjekovni su dojam upotpunuli Kliški vitezovi iz Klisa, Zrinska garda iz Čakovca, Krčki knezovi, renesansni pjevaći i Dječja alka iz Sinja te posebno atraktivne korčulanska Moreška te Šibenska gradska straža sa svojim pravim oružjem. Odigrao se i viteški turnir gdje su snage odmjerili članovi Reda srebrnog zmaja iz Zagreba i Vitezovi zelengradski, a "srednjovjekovnih" specijaliteta bilo je u izobilju. Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Dvije godine čekalo se da najavljeni projekt gradnje sportske luke u uvali Pekovac postane stvarnost. Luka će biti smještena između najstarijeg povijesnog dijela Šibenika, Doca i naselja Crnice. Plan luke Pekovac izradio je šibenski arhitekt Zoran Popović, a imati će 390 vezova, od čega oko 200 namijenjenih jedriličarskom klubu Val, 20-ak veslačkom klubu Krka, a ostali za privez lovila Šibenčana. Planira se i uređenje šetnice između Doca i Crnice, jedno od najljepših na hrvatskoj obali Jadrana.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites