Novi Vinodolski atraktivan je turistički grad, nadaleko poznat po prekrasnim pješčanim i stjenovitim plažama, stoljetnom parku, bujnoj vegetaciji, ladanjskim vilama i luksuznim apartmanima te hotelima u koje rado dolaze turisti iz cijeloga svijeta.

Nalazi se u središnjem dijelu Sjevernog Hrvatskog Primorja, a razvio se iz stare frankopanske utvrde zvane Novigrad te proširio uz morsku obalu.

Novi Vinodolski karakterizira primorska arhitektura bijelih pročelja i crvenih krovova, koji se uzdižu u staroj jezgri grada od razine mora do crkve i tornja na brijegu i tako nadvisuju gradsku konturu.

Zbog ljepote, blizine i izuzetno dobre prometne povezanosti ovaj grad iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Jadranska turistička cesta spaja Novi Vinodolski preko Rijeke sa srednjom Europom, a nalazi se i na kraju ceste koja kroz područje visokih crnogoričnih šuma Kapele najkraćim putem preko Ogulina povezuje kontinentalnu Hrvatsku s morem.

Grad je to izuzetne povijesti, naseljen u kontinuitetu već od antike, o čemu svjedoče brojni spomenici kulture, među kojima su zidine rimske utvrde Lopsica, zatim ostaci pavlinskog samostana, frankopanski kaštel s kulom, stolna crkva, crkvica sv. Trojstva i sv. Marina na istoimenom otočiću, kuća braće Mažuranića, Zavičajni muzej i galerija te jezgra starog dijela grada.

U samom središtu grada nalazi se frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom u kojemu je smještena, danas moderno uređena, Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. godine.

Novljanski Korzo jedna je od najljepših primorskih ulica koja svojim futurističkim i neobičnim valovitim izgledom posebno intrigira posjetitelje i turiste. Tijekom cijele godine Korzo je svojevrsni «dnevni boravak» Novljana i brojnih turista. U njoj su se nanizali kafići s terasama i mali dućani, a šetnicu krase drvoredi i cvijeće.

Zahvaljujući zimzelenoj vegetaciji i blagim uvjetima mediteranskog podneblja, čistom moru i zraku, Novi Vinodolski je 1878. godine, poslije Opatije, uvršten u red turističkih pionira primorskoga kraja.

Grad ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku klimu s blagim i ugodnim, toplim sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora. Iako su dani ljetne kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer blagi vjetrovi, koji pušu Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne vrućine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke.

Gostoljubivost stanovništva, kristalno bistro more, grad i okolica bez industrijskih zagađivača, strujanje gorskog zraka iz visokih šuma neposrednog zaleđa, pogodnih za lovni turizam, neprocjenjive su prednosti u razvoju turizma ovoga kraja.

Na predjelu Pavlomir, nedaleko Novog Vinodolskog, zasađeno je 25 ha vinograda, pa se Novljani ponose svojim kvalitetnim vinima.

Klasični hoteli, moderna turistička naselja, autokampovi, bungalovi, apartmani i sobe u privatnim kućama, nude smještajne kapacitete za preko 10.000 turista dnevno. U hotelskim objektima i u neposrednom okolišu hotela izgrađeni su sportsko-rekreacijski objekti, vanjski i unutrašnji bazeni s morskom vodom, saune i slični sadržaji.

U Novom Vinodolskom je izgrađen i jedan od najljepših i najekskluzivnijih resorta u Hrvatskoj – Novi Spa Hotels & Resort u kojem se u apartmanima i hotelu može smjestiti oko 1500 gostiju. U naselju je devet bazena, restorani, dječji grad, garaža s petsto parkirnih mjesta i najveći wellness u ovom dijelu Europe koji se prostire na čak 10.000 četvornih metara.

Tijekom ljetnih mjeseci u Novom Vinodolskom se za turiste se održava niz zanimljivih priredbi i kulturno-zabavnih događanja.

Akvatorij gradske luke s vezovima za plovila, benzinskim crpkama, dizalicom i pokosom za spuštanje i dizanje plovila, parkiralištem za automobile, prikolice i plovila namijenjen je nautičkim turistima, za koje je organizirana i služba pomoći i spašavanja na moru.

Jadranskom turističkom cestom, željezničkom postajom Rijeka, zračnom lukom Krk-Rijeka, a pogotovo morskim putovima, ovaj grad je povezan s Europom i Sredozemljem. Autoputom se može također doći do Novog Vinodolskog do udaljenosti od svega 20 km.

Povile
Malo pomorsko mjesto s tek 200 stanovnika udaljeno je od Novog Vinodolskog dva kilometra. Smješteno je uz Jadransku magistralu i prostire se u dvije uvale, gdje su izgrađena turistička naselja i tri autokampa. More je vrlo bistro i osobito pogodno za sportski ribolov i podvodne aktivnosti. Mjesto je vrlo pogodno za odmor gostiju koji žele tihi mediteranski ugođaj. Ugostiteljske usluge pružaju se u turističkom naselju ili u privatnim restoranima koji nude bogat izbor ribljih i nacionalnih specijaliteta.

Klenovica – Krmpote
Klenovica se spominje u 17. st. kao naselje Krmpoćana. Smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Novog Vinodolskog. Tu živi oko 400 stanovnika, od kojih su mnogi čuveni ribari. Predio Klenovice – Krmpota kontrast je oporog, sivog planinskog masiva i blage mediteranske klime. Uz morsku obalu protežu se prirodne plaže i šumarci, a samo nekoliko kilometara sjevernije prostiru se šumoviti obronci Kapele i Velebita. Klenovica nudi oko 500 postelja u obiteljskim kućama, te 50 postelja u apartmanima Vila Lostura i oko 2000 mjesta u autokampovima. Tu je nekoliko dobrih ribljih restorana s bogatim izborom ribljih specijaliteta. Mjesto ima dobru lučicu, poštu, benzinsku stanicu i prodavaonice. Zapadno od Klenovice nalazi se uvala Žrnovnica s bogatim izvorom dobre pitke vode, iz kojeg se općina opskrbljuje vodom.

Smokvica – Sibinj
Raspolaže sa smještajnim kapacitetima u privatnom smještaju, te kampom u Sibinju. Ističe se neobično lijepim plažama.

Ledenice
Ledenice su bile stoljećima kula-stražara na ulazu u Vinodolsku dolinu. Smještene su 8 km sjeveroistočno od Novog Vinodolskog i leže na travnatoj visoravni. U 16. st. ledenička je utvrda važan bedem Primorju za obranu od Turaka. Početkom 18. st. stari ledenički grad gubi prvotno značenje i biva napušten, a ispod gradine niče današnje naselje. Danas su Ledenice s okolnim mjestima D. Zagonom, Baterom i Brezama zanimljivo izletište koje pruža dobre uvjete za lovni turizam, biciklizam i planinarske šetnje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Dugi otok
Dugi otok je mjesto osebujnosti i kontrasta, atraktivnih turističkih destinacija i prirodnih ljepota, osobitih vidika i prekrasnih skrivenih uvalica i plaža. Otok je dug oko 45 km, na najužem dijelu širok je oko 1 km, a na najširem oko 4 km. Na njemu je 12 naselja povezanih cestom.

Dugi otok bogat je sakralnom baštinom. Valja izdvojiti crkvu sv. Ivana iz 5.-6. stoljeća, u mjestu Sali, kulturnom i administrativnom središtu otoka, zatim crkvu sv. Viktora na Stivanjoj gori, iz 8.-9. stoljeća, te Sveti Pelegrin, spomenik nulte kategorije u naselju Savar.

Mjesto Sali poznato je po bogatoj, tisućljetnoj ribarskoj tradiciji. Perivoji i maslinici stariji od tisuću godina mamac su za brojne turiste koji uživaju i u nezaboravnim utrkama magaraca u sklopu Saljskog kulturnog ljeta i Saljskih užanci, autohtone ljetne pučke manifestacije.

Zaglav je smješten na samim vratima kornatskog otočja, zbog čega je posebno privlačan nautičarima. Turiste mami prekrasnim plažama.

Na sjeverozapadnom dijelu otoka smjestila se mala pitoma luka Božava. Kristalno plavo more i brojne uvale okružene borovima čine Božavu mjestom za pravi odmor i opuštanje.

Na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka izgrađen je 1849. svjetionik Veli rat ili Punta Bjanka, visine četrdeset i dva metra, što ga čini najvišim svjetionikom na Jadranu. U sklopu svjetionika su uređeni i turistički apartmani.

Dugi otok prvi put spominje polovicom 10. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet koji ga u svom djelu De administrando imperio naziva Pizuh. Na otoku su pronađene arheološke iskopine koje potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba, što svjedoči da je otok vrlo rano bio naseljen.

Otok Pašman
Otok Pašman u zadarskom arhipelagu od kopna je odvojen Pašmanskim kanalom u kojem su razasuti deseci otočića.

Iz istoimenog mjesta Pašmana pruža se nezaboravan pogled na brojne nenastanjene otočiće koje je najbolje otkrivati brodom ili jedrilicom. Mjesto prvi put spominje kralj Petar Krešimir IV. pod imenom Postimana.

Naselje Ždrelac nastalo je oko crkve sv. Luke i proširilo se na nekoliko uvala i brežuljaka. Nazvano je po uskom prolazu na čijem je kraju i smješteno, a kojim je Pašman odvojen od otoka Ugljana. Ždrelac je atraktivno odredište za nautičare i zaljubljenike u sportove na vodi, a lijepe pješčane plaže čine ga izrazito privlačnim za odmor.

Otok Ugljan
Zbog položaja i reljefnih karakteristika otok Ugljan ima najviše sunčanih dana u zadarskom akvatoriju. Na otoku je 7 naselja, od kojih je najveće Ugljan na sjeverozapadnom dijelu. To je mjesto s dugogodišnjom turističkom tradicijom. U lučicu mogu pristati manje jahte uz unutrašnju stranu lukobrana, dok se sidrište za veće brodove nalazi jugoistočnije. Kupače će oduševiti pješčane plaže, a najljepše su u uvalama Ćinta, Mostir i Luka.

Preko je – kako mu i ime kaže – mjesto preko puta Zadra. Tipična dalmatinska arhitektura, mnoštvo ladanjskih kuća i šetnica uz more pružaju pravi mediteranski uređaj, a pogled na Zadarski kanal i bujna mediteranska vegetacija dodatni su mamac za turiste.

Na otoku Ugljanu smješteno je i malo mjesto Kali, poznato po snažnoj ribarskoj, osobito kočarskoj floti.

Otok Silba
Silba je otok bez automobila i motora; na njemu se opskrba i prijevoz stvari obavljaju ručnim kolicima na dva kotača i traktorima s prikolicama. Na otoku nema hotela, no ugodan smještaj može se naći u privatnim kućama i apartmanima u kojima će se gostoljubivi domaćini potruditi da svaki gost sa Silbe ode zadovoljan. Otok je poznat i po tome što na njemu nema otrovnih biljaka i životinja.

Otok Olib
Smješten istočno od Silbe bio je naseljen još u rimsko doba, a u 10. stoljeću spominje se pod nazivom Aloep. Jedan je od najnižih u zadarskom arhipelagu. Bujna vegetacija i prostrani pašnjaci karakteristični su za ovaj otok, na kojemu se stanovništvo bavi proizvodnjom maslinova ulja, sira i vina te turizmom i ribarstvom.

Otok Premuda
Dug 9, a širok 1 km, obrastao je crnikom i niskim raslinjem te maslinama. Premuda je atraktivna destinacija za nautičare i ronioce. Među najpoznatijim ronilačkim lokacijama je popularna «katedrala», sustav špilja koji će očarati svakog podmorskog posjetitelja.

Otok Iž
Smješten u srednjem kanalu između Ugljana i Dugog otoka Iž osvaja izuzetnim šarmom. Na otoku su dva naselja Veli i Mali Iž. To je jedini dalmatinski otok na kojemu su se stanovnici bavili lončarstvom, a zadnjih godina postao je pravi raj za turiste željne mira i opuštene atmosfere.

Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Orahovica je grad turizma i vina. Smještena podno Krndije i Papuka zbog netaknute prirode, planinskih potoka i čistog zraka nazvana je «Slavonskom Švicarskom». Svojim položajem, kulturno-povijesnom baštinom i očuvanom prirodom Orahovica je stvorena za turizam. To su odavno shvatili i žitelji ovoga kraja pa su već 1905. godine osnovali Društvo za poljepšavanje Orahovice.

Grad ima bogatu spomeničku baštinu. Njime dominira barokna crkva Našašća svetog Križa, iz 1756. Nekoliko kilometara južno od grada, skriven među brdima, nalazi se manastir s crkvom sv. Nikolaja, izuzetan primjer sakralne arhitekture iz 16. stoljeća. U obližnjem selu Crkvari nalazi se jedinstvena crkva sv. Lovre iz 13. stoljeća.

Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik orahovačkog kraja je Ružica grad, jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih plemićkih gradina u Hrvatskoj. Podignuta je krajem 14. i početkom 15. stoljeća oko 5 km jugoistočno od grada. To je spomenik nulte kategorije, osobite sakralne, urbane i fortifikacijske vrijednosti, uz kojeg se vežu brojne legende.

Podno Ružice grada, 1,5 km od središta Orahovice nalazi se umjetno jezero površine 1,7 ha. Okruženo pitomom listopadnom šumom, nastalo je 1961. gradnjom umjetnog nasipa. Za vrućih ljetnih dana to je idealno mjesto za osvježenje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Uz temeljnu djelatnost, proizvodnju soli, solana u Ninu nedaleko Zadra kreira i vise turistickih programa. Tako je prije nekoliko godina kreiran program solane kao prirodnog parka s organiziranim turistickim strucnim posjetima, sto je naislo na izniman odjek medju gostima. Ninska je solana, uz onu u Stonu, jedina na Jadranu u kojoj se sol proizvodi na tradicionalan nacin kao i prije tisucu godina prirodnim hlapljenjem mora u plitkim bazenima. Zbog toga su u solani pokrenuli proceduru za njezinu zastitu kao prirodnog dobra odnosno zasticenog krajobraza, flore i faune a konacan je cilj zastititi cijelo podrucje ninske lagune, djelomicno i kroz projekt UN pod nazivom Natura 2000. Solana Nin pokriva povrsinu 55 ha u ninskoj laguni tik do starohrvatskog grada Nina u zadarskoj zupaniji. Solana datira jos iz rimskog doba, potom Venecija dolazi u posjed solane te je zatvara 1550.g radi monopola soli na Jadranu. Solana je ponovno utemeljena cak cetiri stoljeca kasnije, 1955.godine. Tijekom ljeta park solane Nin posjeti veliki broj turista koji ondje kupuju i zanimljive suvenire od soli. Posebnost je ninske solane da se ondje sol proizvodi na tradicionalan, prirodan nacin. Energijom sunca i vjetra u bazenima se isparava more te se zasicena voda vodi na bazene gdje se kristalizira cista prirodna morska sol.Ninska sol ima poveanu koncentraciju joda radi algi (petule) koje se nalaze u morskoj vodi, te je kao takva prepoznatljiva na trzistu. Udruzivsi vise karakteristika mediteranskog podneblja, ona se prodaje i kao mirisna sol za kupanje obogacena prirodnim etericnim uljima (lavanda, ruzmarin, kadulja , ruza, limun i .dr)
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Ako, na putu prema moru ili na povratku želite upoznati i unutrašnjost zemlje, naša je preporuka da posjetite Krapinsko-zagorsku županiju, regiju u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Prostor je to koji iznenadjuje prirodnim ljepotama, dvorcima, kulturno-povijesnim znamenitostima ali i izvrsnom gastronomijom i vinima. Ova je županija zasebna geografska cjelina na sjeveru omedjena vrhovima Macelja i Ivancice a na jugoistoku zagrebackom gorom Medvednicom. Ona granici Republikom Slovenijom, Varaždinskom županijom te glavnim gradom Zagrebom i Zagrebackom
županijom. Površinom je jedna od manjih hrvatskih županija ali ima iznadprosjecnu naseljenost. Iako prije svega poznata kao mediteransko odredište Hrvatska i u kontinentalnom dijelu ima mnoge turisticke atrakcije privlacne za sve veci broj gostiiu.

Uz termalne izvore Krapinskih, Stubickih i Tuheljskih toplica podjednako atraktivnim za zdravstveni kao i za rekreativni turizam, svojom ljepotom i razigranošcu sve više gostiju privlaci i brdovito podrucje, poznati zagorski bregi cije su ceste i puteljci pogodni za pješacenje, vožnju biciklom, obilazak vinograda ili pak seoskih domacinstava u kojima se gostima priprema izvorna hrana, nudi domace vino te im se u autenticnom ambijentu približavaju tradicionalni obicaji toga kraja. Krapinsko-zagorska županija bogata je i dvorcima uz koje se vežu mnogi povijesni obicaji, znamenita dogadjanja i osobe važne za hrvatsku povijest kao i povijest šire regije. Velik broj gostiju dolazi i u svetišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od kojih je najpoznatije nacionalno svetište Marija Bistrica ali su takodjer zanimljive i crkva Marije Gorske u Loboru, Snježne Gospe u Belcu te Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Ovo je podrucje bogato dogadjanjima tijekom cijele godine, Spomenimo, primjerice, Tabor Film Festival koji se od 11. do 19. srpnja održava u Dvoru Veliki Tabor u mjestu Desinic. Ovaj se doga?aj ubraja me?u najznacajnije festivale kratkometražnog filma u regiji. Svake nedjelje u kolovozu u gradu Krapini, središtu županije, održava se manifestacija Ljeto kod Krapinskog pracovjeka,
Naime, ovdje se nalazi jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu a na Hušnjakovom brdu nalazi se rekonstruiran krapinski pracovjek i njegova obitelj kao i neke životinje iz tog doba. U Muzeju Staro selo Kumrovec – u mjestu Kumrovec poznatom i kao rodno mjesto predsjednika nekadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita – održava se 30. kolovoza prikaz tradicionalne zagorske svadbe popracene tradicionalnom glazbom, plesom, pjesmama te ponudom jela i pica. Ljubiteljima umjetnosti sigurno ce biti zanimljiva Galerija Antuna 10 Augustincica (1900.-1979.) jednog od najznacajnijih hrvatskih kipara koji je svoj skulptorski opus darovao rodnom Klanjcu te se danas može razgledati njegov unutarnji postav kao i park skulpture uokolo Galerije. Još je mnogo atrakcija i zanimljivih manifestacija u ovoj regiji, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnoga grada Hrvatske Zagreba, pa se njihova ponuda nadopunjuje i zajedno predstavljaju zanimljivo turisticko odredište.
Apartmani u Krapinskim toplicama

Izvor:press.croatia.hr

Više linkova o ovoj temi za Vas:

• Zagreb24.com
• Turisticki vodic za Zagreb
  
• Sve o Zagrebu
• Video snimke Zagreba

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Neobični sajam pod nazivom "Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku" tri dana je bio okupljalište gdje se moglo razgledati najveću hrvatsku smotru drevnih običaja, zanata, odora, starog oružja, gradskih oružanih straža i srednjovjekovne folklorne tradicije, a u sklopu koje je nastupilo više od 500 sudionika. Najimpresivniji dio cijele priredbe bio je edukativni povijesni vlak koji je besplano vozio Šibenikom dok su putnici pritom imali dojam kao da putuju kroz hrvatsku povijest. Svojim nastupom srednjovjekovni su dojam upotpunuli Kliški vitezovi iz Klisa, Zrinska garda iz Čakovca, Krčki knezovi, renesansni pjevaći i Dječja alka iz Sinja te posebno atraktivne korčulanska Moreška te Šibenska gradska straža sa svojim pravim oružjem. Odigrao se i viteški turnir gdje su snage odmjerili članovi Reda srebrnog zmaja iz Zagreba i Vitezovi zelengradski, a "srednjovjekovnih" specijaliteta bilo je u izobilju. Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U mjestu Stara Kapela kraj Slavonskog Broda dobila je udrugu Eko etno selo a cilj joj je rekonstrukcija kuća i štagljeva za potrebe seoskog turizma. Dr. Antun Tucak pokretač je cijelog projekta i ne krije zadovoljstvo što sve što rade ima pravi gospodarski potencijal. Dr. Tucak dodaje da se kompletna obnova odvija u izvornom obliku sela. Kroz dvije godine rada obnovljene su kovačke i stolarske radionice, postavljena je javna rasvjeta jedinstvena kombinacija tradicionalnih slavonskih hrastovih greda. Uređena je brdska pješačko-biciklistička staza u dužini od 13 kilometara sa šest odmorišta, dok su na četiri mjesta replike starih slavonskih čardaka. Uskoro se planira i otvorenje apartmana sa čak 80 mjesta što Brodsko-posavsku županiju svrstava u vrh ponude kada je u pitanju seoski turizam. Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Prodajom zemljišta, donacijama građana i tvrtki te uz svestranu pomoč njemačke katoličke udruge Renovabis, časne sestre milosrdnice grada Zaprešića obnovile su dvorac Lužnica iz 18. stoljeća i otvorile ga za javnost. Nazvale su ga Marijin dvor, kako se nazivao dvorac do 1928. a kompleks je postao duhovno-obrazovni centar.

Uređenje je obuhvatilo staze perivoja blizu jezera koje su se uredile prema nacrtima iz 19. Stoljeća, a na rubu imanja od osam hektara sagrađena je nova zgrada za stanovanje sestara i sa 60 soba za goste.

Povodom otvorenja služena je misa te je kardinal Josip Bozanić zaželio da duhovno-obrazovni centar Marijin dvor postane mjesto gdje će ljudi pronaći mir i snagu.

Voditeljica centra, sestra Berislava Grabovac, dodala je pak da su vrata dvorca otvorena i onima koji ne vjeruju, ali mogu pronaći smisao u kulturnom, ekološkom i društvenom programu.

Centar je odmah užurbano započeo sa svojim radom te će u slijedeća tri mjeseca biti održan seminar o siromaštvu u svijetu, namijenjen humanitarnim i socijalnim radnicima te seminar o očuvanju šuma.

Posjetitelji koji su ovog vikenda posjetili dvorac Lužnicu nisu mogli skriti oduševljenje onim što vide jer zbog čarobnog doživljaja cijelog zdanja teško je vjerovati da tako nešto postoji i da je sve oku vidljivo, stvarnost.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Nekadašnja tvornica "Nada Dimić" u Zagrebu na rubu je samourušavanja iako se proteklih dana digla velika prašina oko toga. Međutim, splitski poduzetnik Željko Kerum je optužen da je gradnjom poslovnog centra i podzemnih garaža, koji će se nalaziti na zemljištu do, uzrokovao njeno urušavanje, što je djelomično istinito, ali pošto je zgrada bez temelja, čudo je da već nije urušila i sama.

Iako je riječ o objektu iz 19. stoljeća i spomeniku kulture nulte kategorije, Gradski ured za izgradnju istiće da se zgradu ne isplati renovirati. Naročito kad se ubzir uzme činjenica da grad nema niti će imati novac za obnovu jer se radi o golemom iznosu.

Ministarstvo kulture također je dalo pristanak rušenju i uklanjanju objekta s objašnjenjem da se nalazi u drugoj zoni zaštite, tzv. B zoni i da nije riječ o velikoj šteti.

Izvor: ?Jutarnji list?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Voditelji istraživačkog tima iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba u Dramalj pokraj Crikvenice pronašli su jedinstveno nalazište fosilnih ostataka praživotinja u Hrvatskoj! Instruktor speleologije Branko Jalžić I paleontolog Kazimir Miculinić do tog su otkrića došli u samo tridesetak metara dubokoj jami.

Nalazi su dobro očuvani, a radi se o mnogo fosila iz peistocena (slon, nosorog, pragovedo ili bizon, konj, špiljski lav te medvjed). Fosilni ostaci, starosti I do 30.000 godina biti će veliki izazov za znanstvenike.

Iako je jama od mora ualjena samo stotinjak metara, na sreću, ostala je izvan oka znatiželjnika, a Crikvenićani već razmišljaju o otvaranju muzeja u kojem bi na uvid javnosti bili dani ponađeni eksponati.

Izvor: ?Večernji list?

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites