U današnjoj konferenciji je Vlada izvjestila da će povečati paket dionica za javnu ponudu HT-a na 32,5 posto, od čega će se 25 posto dionica prioritetno rezervira za građane Hrvatske. Ostalih 7,5 % dionica će raspodijelit institucionalnim investitorima. To je reakcija Vlade na veliki interes građana, koji u Zagrebu i okolini čekaju i po dva sata u redu.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Nacionalne televizije ne žele pratiti baš svaku stranku koja će izaći na izbore te traže promjenu predizbornih pravila. Sanader misli da pred izbore svatko ima pravo reći što misli. Premijer Ivo Sanader je komentirao zahtjev triju nacionalnih televizijskih kuća za promjenom načina praćenja predizbornih kampanja kazavši kako s jedne strane razumije takav zahtjev, ali da u demokraciji svatko, barem u izbornom vremenu, ima pravo reći što misli o određenim društvenim problemima. "To je vrlo težak problem i ja sam, kao predsjednik najjaće stranke u Hrvatskoj, za to da se o tome raspravlja ako to traže tri nacionalne televizije, ali sam i za to da svatko, bez obzira na to je li riječ o manjoj, većoj ili srednjoj stranci, ima pravo reći o određenom pitanju ono što misli da treba reći i da hrvatska javnost ima pravo to mišljenje znati", rekao je Sanader.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U vezi sa Zakonom o sigurnosti u prometu, koji je donesen prije tri godine, premijer Ivo Sanader je ponovio da je uvjeren da je tim zakonom spašeno puno života. "Ako smo tim zakonom spasili i jedan život, isplatilo ga se donijeti", poručio je. Dodao je kako to nije zakon protiv proizvodnje, prodaje i konzumacije alkoholnih pića, več protiv onih koji pijani sjedaju za volan, jer se može kombinirati jedno i drugo tako da se dogovori tko će piti, a tko voziti kao u drugim zemljama, gdje to funkcionira godinama. Ustvrdio je kako bi s obzirom na skorašnje izbore bilo kontraproduktivno govoriti o izmjenama toga zakona, jer bi to značilo prikupljanje jeftinih političkih bodova. Osvrnuvši se na slučajeve kada policija i državno odvjetništvo odrade svoj posao protiv počinitelja prometnih nesreća, a pravosuđe ih ostavi nekažnjene, premijer je poručio kako pravosuđe u takvim slučajevima nije odradilo svoj posao i da treba mijenjati suce koji tako postupaju.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul doputovao je u ponedjeljak u Tbilisi u svojstvu osobnog izaslanika predsjedajućeg OESS-a za Rusiju i Gruziju kako bi pomogao u utvrđivanju okolnosti pada raketnog projektila na gruzijski teritorij, javljaju ruski mediji iz Tbilisija. Projektil je pao 6. kolovoza nedaleko od jednoga gruzijskog sela. Dok Gruzija tvrdi da je raketa ispaljena iz ruskog zrakoplova, Rusija to poriče. Odmah nakon dolaska u Tbilisi Žužul se sastao s gruzijskim premijerom Zurabom Nogaidelijem i predstavnicima ministarstva obrane. Također će se sastati s predstavnicima tzv. neovisne međunarodne stručne skupine koja istražuje incident. Žužul će u utorak obići područje na koje je pokraj sela Citelubanija pala raketa. Raketa prilikom pada nije eksplodirala, a njezina meta, prema tvrdnjama Tbilisija, bila je nedavno postavljena radarska postaja u blizini linije razdvajanja s odmetnutom gruzijskom pokrajinom Južnom Osetijom. Skupina stručnjaka iz SAD-a, Švedske, Litve i Letonije, kojoj su se kasnije pridružili i stručnjaci iz Velike Britanije, Estonije, Poljske i Francuske, zaključila je da je zrakoplov iz kojeg je ispaljena raketa došao iz smjera Rusije. Žužul, koji je 2005. bio imenovan u Panel uglednih osoba OESS-a, nakon Gruzije otputovat će u Rusiju.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Američka tvrtka vrbuje vojnike za plaću od 12.000 dolara, što je tri puta više od zarade hrvatskih vojnika koji su angažirani u mirovnim misijama u Afganistanu. Najtraženiji su Spličani. Osim što od hrvatskih vlasti traži poligone za obučavanje plaćenika, vodeča američka tvrtka za osiguranje i novačenje plaćenika Blackwater novači razvojačene hrvatske branitelje za borbu na iračkom pijesku, piše Slobodna Dalmacija. U Irak se putuje na najmanje šest mjeseci, a zarada je između 10 i 12 tisuća dolara mjesečno. Usporedbe radi, hrvatski vojnici angažirani u mirovnim misijama u Afganistanu mjesečno zarađuju tek oko 18.500 kuna. Plačenicima iz Hrvatske dodijeljene su najteže zadaće poput osiguravanja naftnih polja, pratnje teretnih konvoja kroz najopasnije iračke prometnice, zaštite zgrada iračke vlade te pružanje osobne zaštite iračkim dužnosnicima. Hrvatskim časnicima s fakultetskom diplomom jamči se napredovanje te ulazak u zapovjedni terenski kadar Blackwatera. Iako su Amerikanci kontrolirali Ministarstvo branitelja i Vladu, hrvatski plačenici regrutiraju se uglavnom službenim kanalima koje tvrtka ima među visokim umirovljenim časnicima HV-a. Hrvati su vrlo traženi, a pogotovo pripadnici nekadašnje splitske 4. brigade i 7. varaždinske, piše Slobodna Dalmacija.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U dvorcu Mokrice su se po prvi put službeno, u ulozi predsjednika dviju srodnih stranaka, susreli predsjednik SDP-a Zoran Milanović i predsjednik slovenskih socijaldemokrata Borut Pahor, a razgovarali su o odnosima dviju stranaka i najnovijem dijalogu dviju vlada o rješavanju otvorenih međudržavnih pitanja. Kako su izjavili novinarima nakon svog dvosatnog razgovora, najvažnija poruka susreta Pahora i Milanovića je bila u tome da podržavaju sadašnje napore dviju vlada da se potakne rješenje otvorenih pitanja. Na novinarska pitanja u vezi s otvorenim pitanjima između dviju država, Milanović je rekao da je granično pitanje tako zahtjevno da će se ono vjerojatno rješavati odvojeno. Rekao je da je na slovenskoj strani očito prisutan novi pristup u kojemu se pristaje na arbitražu, odnosno pomoč s treće strane, a izrazio je i skepsu u vezi mogućnosti da se sva otvorena pitanja rješavaju "u paketu". Pahor je rekao da će za rješenje otvorenih pitanja, osobito graničnog, biti potrebno mnogo strpljenja i diplomatskih aktivnosti, te izrazio sumnju da će ono biti riješeno na neki ubrzani način. Pahor je naglasio da sadašnji razgovori otvaraju mogućnost uspostave nove kvalitete odnosa između dviju država.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Na prvoj jesenskoj sjednici Sabora HSS će zatražiti rebalans državnog proračuna, kako bi se osigurao novac za naknadu šteta od suše, koje procjenjuje na oko 1,8 milijardi kuna. Predsjednik HSS-a Josip Friščić Ministarstvo poljoprivrede prozvao je kao krivca za poskupljenje kruha i najavljeno poskupljenje mesa. Objašnjenje resornog ministra Petra Čobankovića da je poskupljenje kruha uvjetovano povečanjem cijena na svjetskom tržištu Friščić je nazvao izgovorom, ističući da je otkupna cijena pšenice jednaka onoj od prije šest godina. Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić ustvrdio je da cijene hrane "rastu dogovorno", objasnivši da "Ministarstvo uporno donosi odluke koje pogoduju uvoznim lobijima, na štetu hrvatskih građana".

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO U POSTUPKU USKLAĐIVANJA S PRAVNOM STEĆEVINOM UNIJE BIT ĆE PRISILJENO NA USTUPKE Fond hrvatskih branitelja, u trenutku ulaska zemlje u Europsku uniju, više neće postojati. Da će Hrvatska u postupku usklađivanja svog zakonodavstva s pravnom stećevinom Unije morati ukinuti privilegirano financiranje države, u što se ubraja primjerice obveza fondova da kupuju državne vrijednosne papire, odavno je poznato. Bez Fonda ne bi bilo ni Zaklade hrvatskih branitelja, niti Fonda za stipendiranje branitelja i njihove djece. No, kad bi se fond i ugasio, to ne znaći da bi branitelji i njihove obitelji koje nisu prodale svoje udjele ostale bez njih, poručuje ministrica Kosor.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U SDP-u postoji duboki jaz između aktualnog šefa Zorana Milanovića, njegova mentora Linića te uskog kruga ljudi od povjerenja i stare SDP-ove garde koju više nitko ni za što ne pita. Unatoč stavu jednih i drugih da u izbornoj godini van kuće ne treba iznositi prljavo rublje te prešutnom dogovoru da slika stranke u javnosti mora biti idilična, malo po malo u javnost ipak procure činjenice koje pokazuju nešto drugo. Nakon javne packe koju je Milanoviću uputila zamjenica na papiru Željka Antunović, kako SDP-u ne treba koketiranje s desnicom, udarac je uzvratio sam Linić. Milanovićev mentor, za kojeg upučeni tvrde da jedini još ima utjecaj na »staru gardu«, Antunovički je spočitao kako je njen glavni problem bio to što je imala ambiciju da bude premijerski kandidat stranke.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Karl Rove, bliski prijatelj, savjetnik i glavni politički strateg ameri?čkog predsjednika Georgea W. Busha planira napustiti Bijelu kuću krajem kolovoza, priključivši se tako nizu dužnosnika koji su se odlučili povući u posljednjih godinu i pol dana Bushove administracije, javile su agencije. Rove je od predsjednika dobio nadimak "arhitekt" zbog njegove strategije koja je Busha dva puta dovela u Bijelu kuću. Rove, glavni strateg Bushovih predsjedničkih kampanja 2000. i 2004., imao je važno mjesto u Bijeloj kući otkako je Bush preuzeo dužnost predsjednika u siječnju 2001. Inače, smatraju ga jednom od najmočnijih ličnosti američke politike, a nazivaju ga i "Bushovim mozgom. Njegovo ime veže se i za poznatu aferu Plame. Priznao je da je bio jedan od izvora novinaru Robertu Novaku za kolumnu objavljenu 14. srpnja 2003., u kojoj je Valerie Plame prvi put označena kao agentica CIA-e. Iako mnogi smatraju da je orkestrirao curenje informacija, oslobođen je svih optužbi.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites