Novi Vinodolski atraktivan je turistički grad, nadaleko poznat po prekrasnim pješčanim i stjenovitim plažama, stoljetnom parku, bujnoj vegetaciji, ladanjskim vilama i luksuznim apartmanima te hotelima u koje rado dolaze turisti iz cijeloga svijeta.

Nalazi se u središnjem dijelu Sjevernog Hrvatskog Primorja, a razvio se iz stare frankopanske utvrde zvane Novigrad te proširio uz morsku obalu.

Novi Vinodolski karakterizira primorska arhitektura bijelih pročelja i crvenih krovova, koji se uzdižu u staroj jezgri grada od razine mora do crkve i tornja na brijegu i tako nadvisuju gradsku konturu.

Zbog ljepote, blizine i izuzetno dobre prometne povezanosti ovaj grad iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Jadranska turistička cesta spaja Novi Vinodolski preko Rijeke sa srednjom Europom, a nalazi se i na kraju ceste koja kroz područje visokih crnogoričnih šuma Kapele najkraćim putem preko Ogulina povezuje kontinentalnu Hrvatsku s morem.

Grad je to izuzetne povijesti, naseljen u kontinuitetu već od antike, o čemu svjedoče brojni spomenici kulture, među kojima su zidine rimske utvrde Lopsica, zatim ostaci pavlinskog samostana, frankopanski kaštel s kulom, stolna crkva, crkvica sv. Trojstva i sv. Marina na istoimenom otočiću, kuća braće Mažuranića, Zavičajni muzej i galerija te jezgra starog dijela grada.

U samom središtu grada nalazi se frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom u kojemu je smještena, danas moderno uređena, Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. godine.

Novljanski Korzo jedna je od najljepših primorskih ulica koja svojim futurističkim i neobičnim valovitim izgledom posebno intrigira posjetitelje i turiste. Tijekom cijele godine Korzo je svojevrsni «dnevni boravak» Novljana i brojnih turista. U njoj su se nanizali kafići s terasama i mali dućani, a šetnicu krase drvoredi i cvijeće.

Zahvaljujući zimzelenoj vegetaciji i blagim uvjetima mediteranskog podneblja, čistom moru i zraku, Novi Vinodolski je 1878. godine, poslije Opatije, uvršten u red turističkih pionira primorskoga kraja.

Grad ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku klimu s blagim i ugodnim, toplim sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora. Iako su dani ljetne kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer blagi vjetrovi, koji pušu Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne vrućine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke.

Gostoljubivost stanovništva, kristalno bistro more, grad i okolica bez industrijskih zagađivača, strujanje gorskog zraka iz visokih šuma neposrednog zaleđa, pogodnih za lovni turizam, neprocjenjive su prednosti u razvoju turizma ovoga kraja.

Na predjelu Pavlomir, nedaleko Novog Vinodolskog, zasađeno je 25 ha vinograda, pa se Novljani ponose svojim kvalitetnim vinima.

Klasični hoteli, moderna turistička naselja, autokampovi, bungalovi, apartmani i sobe u privatnim kućama, nude smještajne kapacitete za preko 10.000 turista dnevno. U hotelskim objektima i u neposrednom okolišu hotela izgrađeni su sportsko-rekreacijski objekti, vanjski i unutrašnji bazeni s morskom vodom, saune i slični sadržaji.

U Novom Vinodolskom je izgrađen i jedan od najljepših i najekskluzivnijih resorta u Hrvatskoj – Novi Spa Hotels & Resort u kojem se u apartmanima i hotelu može smjestiti oko 1500 gostiju. U naselju je devet bazena, restorani, dječji grad, garaža s petsto parkirnih mjesta i najveći wellness u ovom dijelu Europe koji se prostire na čak 10.000 četvornih metara.

Tijekom ljetnih mjeseci u Novom Vinodolskom se za turiste se održava niz zanimljivih priredbi i kulturno-zabavnih događanja.

Akvatorij gradske luke s vezovima za plovila, benzinskim crpkama, dizalicom i pokosom za spuštanje i dizanje plovila, parkiralištem za automobile, prikolice i plovila namijenjen je nautičkim turistima, za koje je organizirana i služba pomoći i spašavanja na moru.

Jadranskom turističkom cestom, željezničkom postajom Rijeka, zračnom lukom Krk-Rijeka, a pogotovo morskim putovima, ovaj grad je povezan s Europom i Sredozemljem. Autoputom se može također doći do Novog Vinodolskog do udaljenosti od svega 20 km.

Povile
Malo pomorsko mjesto s tek 200 stanovnika udaljeno je od Novog Vinodolskog dva kilometra. Smješteno je uz Jadransku magistralu i prostire se u dvije uvale, gdje su izgrađena turistička naselja i tri autokampa. More je vrlo bistro i osobito pogodno za sportski ribolov i podvodne aktivnosti. Mjesto je vrlo pogodno za odmor gostiju koji žele tihi mediteranski ugođaj. Ugostiteljske usluge pružaju se u turističkom naselju ili u privatnim restoranima koji nude bogat izbor ribljih i nacionalnih specijaliteta.

Klenovica – Krmpote
Klenovica se spominje u 17. st. kao naselje Krmpoćana. Smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Novog Vinodolskog. Tu živi oko 400 stanovnika, od kojih su mnogi čuveni ribari. Predio Klenovice – Krmpota kontrast je oporog, sivog planinskog masiva i blage mediteranske klime. Uz morsku obalu protežu se prirodne plaže i šumarci, a samo nekoliko kilometara sjevernije prostiru se šumoviti obronci Kapele i Velebita. Klenovica nudi oko 500 postelja u obiteljskim kućama, te 50 postelja u apartmanima Vila Lostura i oko 2000 mjesta u autokampovima. Tu je nekoliko dobrih ribljih restorana s bogatim izborom ribljih specijaliteta. Mjesto ima dobru lučicu, poštu, benzinsku stanicu i prodavaonice. Zapadno od Klenovice nalazi se uvala Žrnovnica s bogatim izvorom dobre pitke vode, iz kojeg se općina opskrbljuje vodom.

Smokvica – Sibinj
Raspolaže sa smještajnim kapacitetima u privatnom smještaju, te kampom u Sibinju. Ističe se neobično lijepim plažama.

Ledenice
Ledenice su bile stoljećima kula-stražara na ulazu u Vinodolsku dolinu. Smještene su 8 km sjeveroistočno od Novog Vinodolskog i leže na travnatoj visoravni. U 16. st. ledenička je utvrda važan bedem Primorju za obranu od Turaka. Početkom 18. st. stari ledenički grad gubi prvotno značenje i biva napušten, a ispod gradine niče današnje naselje. Danas su Ledenice s okolnim mjestima D. Zagonom, Baterom i Brezama zanimljivo izletište koje pruža dobre uvjete za lovni turizam, biciklizam i planinarske šetnje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Orahovica je grad turizma i vina. Smještena podno Krndije i Papuka zbog netaknute prirode, planinskih potoka i čistog zraka nazvana je «Slavonskom Švicarskom». Svojim položajem, kulturno-povijesnom baštinom i očuvanom prirodom Orahovica je stvorena za turizam. To su odavno shvatili i žitelji ovoga kraja pa su već 1905. godine osnovali Društvo za poljepšavanje Orahovice.

Grad ima bogatu spomeničku baštinu. Njime dominira barokna crkva Našašća svetog Križa, iz 1756. Nekoliko kilometara južno od grada, skriven među brdima, nalazi se manastir s crkvom sv. Nikolaja, izuzetan primjer sakralne arhitekture iz 16. stoljeća. U obližnjem selu Crkvari nalazi se jedinstvena crkva sv. Lovre iz 13. stoljeća.

Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik orahovačkog kraja je Ružica grad, jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih plemićkih gradina u Hrvatskoj. Podignuta je krajem 14. i početkom 15. stoljeća oko 5 km jugoistočno od grada. To je spomenik nulte kategorije, osobite sakralne, urbane i fortifikacijske vrijednosti, uz kojeg se vežu brojne legende.

Podno Ružice grada, 1,5 km od središta Orahovice nalazi se umjetno jezero površine 1,7 ha. Okruženo pitomom listopadnom šumom, nastalo je 1961. gradnjom umjetnog nasipa. Za vrućih ljetnih dana to je idealno mjesto za osvježenje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Kopački rit je park prirode koji se prostire na 23.230 hektara, a nalazi se samo nekoliko kilometara od Osijeka. Riječ je o jedinstvenom području u Europi jer se u njemu nalazi najveće prirodno mrijestilište riba, stanište srneće divljači, poznatih beljskih kapitalnih jelena i košuta, dabrova, vidri, divljih svinja i pernate divljači, uz pravi ornitološki raj. U Kopačkom ritu obitavaju 293 vrste ptica, što čini 78 posto ukupne ornitofaune Hrvatske. Tu su i 44 vrste riba te više od 2 tisuće različitih bioloških vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene na svjetskoj razini. Posebnu zanimljivost predstavljaju ptice koje se gnijezde u kolonijama, a u Parku se može naći i velik broj ugroženih vrsta kao što su crna roda i orao štekavac.

Kopački rit prirodni je «laboratorij» neprocjenjive vrijednosti koji iz godine u godinu privlači sve više i više posjetitelja kojima se za šetnju nude nekoliko kilometara duge poučne staze duž kojih su info-pultovi s fotografijama i osnovnim podacima o važnijim biljnim i životinjskim vrstama.

Riječ je o izuzetno vrijednom, prirodnom močvarnom području, jednom od rijetkih u Europi, koje predstavlja izuzetan primjer nastanka i evolucije močvarnih ekosustava i poplavnih područja. Zbog očuvanosti ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti Kopački rit je 1967. zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata. Devet godina kasnije uže područje rezervata od 7700 hektara dobilo je status posebnog zoološkog rezervata, dok je preostali dio proglašen parkom prirode. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je 1989. uvrštenjem u ornitološki značajna područja, da bi 1993. dobio i status međunarodno značajnih močvara.

U srcu Parka prirode nalazi se zanimljiv kompleks dvorca Tikveš, u kojem se mogu unajmiti sobe.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Promidžbeni film «Advent u Zagrebu» Turističke zajednice Grada Zagreba, nagrađen je prvom nagradom u kategoriji turistički spot, na 46. međunarodnom festivalu turističkog filma u talijanskom gradu Lecce, u pokrajini Apulia.

Natjecalo se 300 filmova iz 60 zemalja sa svih kontinenata, u deset kategorija. Hrvatska je s 14 filmova sudjelovala u svim kategorijama, a nagradu je iz Hrvatske osvojio jedino Zagreb.

Tourfilm festival utemeljen je 1962., a osnivač mu je, i do ove godine predsjednik (sada počasni), ugledni novinar Antonio Conte iz Rima. Festival je održan u organizaciji Europske federacije turističkih novinara i Europskog kluba za turizam Pokrajine i grada Lecce, a pod pokroviteljstvom ENIT-a, Nacionalne turističke organizacije Italije.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Grad Varaždin je tijekom čitave svoje povijesti bio poznat kao jedno od središta kulturnog života Hrvatske. Ipak, 18. stoljeće je bilo prekretnica gradskog kulturnog života. U tom razdoblju grad intenzivno napreduje, od 1755-76. on je i glavni grad Hrvatske, pa pod utjecajem svih raskoši baroka i njime opčinjene plemićke elite, postaje središtem razuzdanih balova i luksuznog života aristokracije. U čast baroku i njegovoj raskoši, koja je uvelike obilježila grad, te mu priskrbila epitet «maloga Beča», u Varaždinu se tradicionalno, svake godine, održava festival barokne glazbe.

Varaždinske barokne večeri svakog rujna i listopada vraćaju kazaljku vremena u razdoblje kad se u raskošnim gradskim palačama moglo čuti neopisivo glazbeno stvaralaštvo te svjedočiti gracioznosti plesa i kulturnog zbivanja.

Festival je osnovan još 1970., a s godinama je stasao u prepoznatljivu kulturnu manifestaciju, poznatu diljem Hrvatske i Europe.

Postao je i nezamjenjivim dijelom varaždinske turističke ponude, promičući slavnu gradsku povijest ne samo glazbom, već i osebujnom arhitekturom. Barokne su crkve i palače, te Stari Grad, sastavni dio Varaždina, bez kojih bi izgubio svoj identitet.

Barokne večeri u grad svake godine dovode brojne svjetski poznate umjetnike, soliste, orkestre i ansamble. Ovaj je festival iskustvo koje se ne može opisati, već se mora doživjeti. Koncerti posjetitelje nose nekoliko stoljeća unatrag, u razdoblje u kojem je glazba bila visoko estetizirana umjetnost. Mnoštvo koncerata renomiranih hrvatskih i inozemnih ansambala stvaraju romantični ugođaj baroknoga grada, ali su vrlo važni i s muzikološkog stajališta jer se u njihovom programu često nađu i tek otkrivena ili još neizvedena djela. Također, predstavljajući i suvremene interpretacije već poznatih djela, Barokne večeri ostvaruju zavidne rezultate u profesionalnom pristupu baroknoj glazbi.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Vinkovčani često znaju govoriti: «Tko jednom doživi ugođaj Vinkovačkih jeseni, nemoguće mu je ne vratiti se!» I zaista, teško je opisati sva događanja koja u tih desetak jesenskih dana Vinkovčani, kao neumorni domaćini, organiziraju za svoje goste sa svih strana svijeta. Čitav grad, zajedno sa svojim posjetiteljima, živi nošen pjesmom i plesom. Naime, Vinkovačke jeseni smotra su folklora koja ne njeguje samo slavonsku tradiciju, već i običaje iz svih krajeva Hrvatske kako bi se na taj način obilježila jesen, godišnje doba kada priroda nagrađuje cjelogodišnji nesebični zemljoradnički trud.

Kada je Slavoniju postupno počeo nagrizati brzi ritam suvremenoga načina života i kada je zaprijetila opasnost od gubljenja slavonske posebnosti javila se potreba za očuvanjem tradicijske kulture toga kraja. Oživotvorila ju je smotra izvornoga folklora, najprije Slavonije i Baranje, nakon čega je manifestacija prešla regionalne granice i započela povezivati sve one koji vole i cijene tradicijsku kulturu, jezik i običaje. Vinkovci, srce Šokadije, postali su mjesto sakupljanja izvorne narodne kulture i načina života, te jedinstvena smotra koja iz godine u godinu postaje bogatija novim manifestacijama – znanstvenim, turističkim, gospodarskim, sportskim i zabavnim. I tako već četrdeset godina. Ove godine Vinkovci će brojne zaljubljenike u narodnu kulturu i običaje ugostiti od 10. do 19. rujna.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Vjeruje se da su prije nekoliko stoljeća pavlini donijeli čipku u hrvatske krajeve. Prepoznavši njezinu ljepotu, seosko je stanovništvo prihvatilo pletenje čipke kao svoju tradiciju koju njeguje sve do danas. Posebno ju je prihvatilo stanovništvo grada Lepoglave, gdje se i nalazio pavlinski samostan. Ponosni na svoje čipkarsko umijeće, stanovnici lepoglavskog kraja svake godine u rujnu organiziraju Međunarodni festival čipke kojim promoviraju čipku kao dio svojeg etnografskog blaga. Na festivalu, koji će se ove godine održati od 16. do 19. rujna, moći će se vidjeti i bogati čipkarski radovi iz drugih europskih zemalja, no posjetiteljima su uvijek osobito atraktivni domaći radovi iz hrvatskih čipkarskih središta, a uz Lepoglavu to su Pag, Sv. Marija i Hvar.

Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. kada se potiče proizvodnja, otvaraju tečajevi, radionice i škola čipkarstva. Vještina izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, u Zagrebu, ali i diljem zapadne Europe.

Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama. U Parizu 1937. nagrađena je zlatnom, a u Berlinu 1939. brončanom medaljom. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva.

Lepoglava je grad smješten u pitomom zagorskom pejzažu, podno Ivanščice, nedaleko od dviju europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb – Budimpešta. Tu je nakon 1683. osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Župna crkva, samostan, te kapele u okolici koje je freskama ukrasio znameniti pavlin Ivan Ranger, nadaleko su poznati spomenici barokne umjetnosti.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Poreč je nadaleko poznat kao turistički grad, no to je i mjesto bogate kulturno-povijesne baštine o čemu svjedoči i povijesni festival Giostra koji posjetitelje vraća u davnu povijest Poreča, točnije u 1745. kada se, prema arhivskim zapisima, po porečkim ulicama odvijala pučka fešta. Njeni su se sudionici natjecali u gađanju samostrelom, raznim plesovima i pučkim igrama, a glavna atrakcija bila je utrka vitezova na konjima – Giostra.

Giostra je festival kojim se na ulice Poreča vraća dio povijesti, a sve je obogaćeno popratnim koncertima, igrokazima i bogatom trpezom s biranim delicijama. Plemkinje i plemići, žongleri, bubnjari i ulični zabavljači u živopisnim kostimima šeću gradom zabavljajući posjetitelje.

Giostra je projekt zaštite nematerijalne kulturne baštine koji tijekom cijele godine priprema dvjestotinjak entuzijasta. Ovogodišnji četvrti po redu festival održat će se od 5. do 12. rujna.

Ova manifestacija ujedno je i dokaz da porečki turizam ne živi samo od sunca, mora i besprijekornog turističkog imidža. Neizbrisivi tragovi prošlosti jasno su vidljivi u povijesnoj jezgri Poreča i na ulicama od kojih je velik broj nastao još u rimsko doba. U najznačajnijim gradskim palačama smještene su galerije i muzeji.
Source: Croatia.hr
 

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U Sisku se svake godine, u prvim danima rujna, za vrijeme mlađaka, na Šetnici uz Kupu, odigrava turističko-povijesni spektakl Keltska noć. To je jedna od najznačajnijih i najdojmljivijih turističkih manifestacija u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na splavima se prikazuju sisačke legende, a druidi i svećenice gledateljima na obali dijele čudotvorni napitak. Uz svjetlost baklji i reflektora, iz noći izranjaju slike vezane uz tajanstvene sisačke legende. Posjetitelji će 4. rujna vidjeti vile i ratnike kako plešu u ritmu bubnjeva, Kelte koji na splavima plove Kupom, kušati čarobni druidski napitak i sudjelovati u mističnom obredu prizivanja drevnih ratnika, ljepotica, biskupa i njihovih progonitelja, ratnika osvajača te branitelja života i slobode.

Na plovilima će se pred posjetiteljima odigravati prizori iz života Kelta i Rimljana. Noć je to u kojoj će splavi nošene samo riječnom maticom, pronositi osvijetljenom površinom rijeke prizore iz povijesti Siska te pričati tri tisuće godina dugu priču o ratovima, bunama, veličanstvenim trenucima davnih dana, uspjesima i pobjedama, osvajanjima, usponima i padovima moćnih imperija.

Siščani se ovom jednosatnom predstavom prisjećaju kako je njihov grad izgledao nekada. Keltska noć lani je proglašena najboljom turističkom manifestacijom u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Kelti su na sisačko područje došli u 4. stoljeću prije Krista i pokorili starosjedilačka ilirska plemena s kojima su se etnički i kulturološki izmiješali te utemeljili naselje Segesticu. Ilirsko – keltska plemena uspijevala su se odupirati rimskim pritiscima sve do 35. godine prije Krista kada je Oktavijan zauzeo i razorio Segesticu s 12.000 vojnika, nakon tridesetodnevne opsade. Iz prvobitnog vojnog logora, rimska Siscia ubrzo se uzdiže u status grada s iznimno jakim vojnim, prometnim i upravnim funkcijama, razvijenom trgovinom i obrtom, a kasnije i poznatom kovnicom novca koji se koristio širom Rimskog carstva.

Grad Sisak smješten je jugoistočno od Zagreba na utocima Odre u Kupu i Kupe u Savu. Zemljopisni položaj i prirodne pogodnosti utjecali su na razvoj grada koji, osim bogate kulturno-povijesne baštine, gostima u okolici nudi brojne druge zanimljivosti i znamenitosti.

Nizvodno od Siska, uz lijevu obalu Save, prostire se Park prirode Lonjsko polje. Većim dijelom to je poplavno područje rijeke Save s izuzetno očuvanim biljnim i životinjskim svijetom i slikovitim selima smještenima uz Savu i njezine rukavce. Lonjsko polje poznato je po autohtonoj pasmini konja i svinja, a jedno je i od najvećih mrijestilišta riba.

Jedinstvena arhitektura drvenih kuća, na kojima su smještena mnogobrojna rodina gnijezda, predstavlja dodatnu atrakciju, pa je tako selo Čigoč proglašeno Europskim selom roda.

Tu je i arheološki park Siscia. Zaštitna arheološka istraživanja rezultirala su otkrivanjem gradskog kompleksa rimske Siscije u kojem posjetitelji mogu vidjeti gradski bedem s unutrašnjom kulom, obrambeni opkop, te dio kasnorimske monumentalne građevine.

Sisak je najslavnije dane doživio u vrijeme bitaka s Turcima, a vrhunac je sjajna pobjeda kršćanske vojske nad Turcima 1593. Glas o prvom velikom turskom porazu nakon višestoljetne vojne premoći brzo se širio i Sisak se nakratko našao u središtu pozornosti čitave Europe.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Priča o Festivalu komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji započinje 2000. kada je jedan od najpoznatijih svjetskih violinista maestro Julian Rachlin prvi puta nastupio na Dubrovačkim ljetnim igrama. Oduševljen atmosferom, ambijentom i akustikom Kneževa dvora, austrijski violinist se odmah zaljubio u Dubrovnik i došao na ideju organizirati ljetni glazbeni festival smješten unutar jedinstvene povijesne jezgre grada, najljepše glazbene pozornice.

Prvi festival održan je već iduće godine. Maestro Rachlin pozvao je svoje prijatelje da mu se pridruže na koncertima u Dubrovniku, a svi su bili očarani gradom podjednako kao i on. I danas, u goste Dubrovniku još uvijek dolaze neki od najpoznatijih svjetskih glazbenika – violončelist Mischa Maisky, pijanist Itamar Golan, violinistica Janine Jansen, kornist Radovan Vlatković i mnogi drugi koji početak rujna svake godine rezerviraju za posjet Dubrovniku i Festivalu.

Jedinstvenost ovog glazbenog događaja, ali i mjesta na kojem se održava najbolje opisuju riječi samog maestra Rachlina: «Nikada nigdje nisam imao koncerte poput ovih u Kneževu Dvoru; Festival u Dubrovniku predstavlja neobičan spoj umjetnosti i prijateljstva i rijetko viđenu sinergiju …».

U proteklom desetogodišnjem razdoblju Festival komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji postao je nezaobilazna glazbeno-kulturna manifestacija na kulturološkoj karti Europe koja, uz prijateljsku atmosferu, gostima nudi vrhunski glazbeni doživljaj.

Svi komorni koncerti održavaju se u atriju Kneževa dvora, osim kada se zbog vremenskih neprilika sele u koncertnu dvoranu tvrđave Revelin. U sklopu Festivala u crkvi sv. Ignacija održava se i podnevni «Koncert za Dubrovčane», za koji je ulaz besplatan, a posebnost festivala je i «Koncert u bijelom», na kojem su i izvođači i publika obučeni u bijelo.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites