Pod nazivom ‘Umjetnost na ulice’ od 3. studenoga 2007. Ponovno kreće ciklus programa koji je svojim izvedbama do sada u rujnu i listopadu privukao znatnu pažnju građana. Tako će svake subote do 1. prosinca na Preradovićevu trgu od 10 do 19 sati Zagrebčane dočekivati klaunovi, žongleri, akrobati i glumci, a ukupno će biti izvedeno 25 predstava. Izvor: ?Javno?
Večeras u terminu od 20. do 21.30. u Domu sportova počinje sezona klizanja za građanstvo, dok se klazalište na Velesajmu otvara u petak. Kao i svake godine do sada, cijena ulaznice stoji 15 kuna, dok se još toliko mora izdvojiti i za najam klizaljki, a ako želite povesti grupu od 10-ak osoba za karnet ulaznicu platiti ćete 120 kuna. Termin kada će građani moći klizati na Velesajmu je od 19.30 do 21 sat, dok posebnog termina za djecu nema već se roditeljima savjetuje da mališane dovode nedjeljom u vrijeme najmanje gužve tj. od 10.30 do 12 sati. Kapacitet klizališta u isto vrijeme je 400 ljudi. Izvor: ?Jutarnji list?
Ako u Zagrebu pokušate ući u restoran s vašim psom, moći ćete to bez problema učiniti u samo dva, u desetak njih možete se "prošvercati" ako su u pitanju psi manjeg rasta, mirni i tihi, a u ostalih 40-ak zaustaviti će vas već kod samog ulaska. Ako ste vasnik kućnog ljubimca bilo koje vrste i rasta, slobodno objed i druženje planirate u restoranima Dvorište u Masarykovoj i Leonardu u Skalinskoj ulici. Od osoblja tih dvaju restorana doznali smo kako je jedini uvjet da pas bude zavezan, tako da su stalni gosti svakog puta dolaze u pratnji svojih malih kućnih ljubimaca, ali da se naće i iznimka, kao malo prije, da je čovjek došao s njemačkim ovčarom koji je cijelo vrijeme mirno ležao ispod stola. U Lidu na Jarunu mogu Vam pogledati kroz prste ako ste vlasnik rastom manjeg psa, i iako u pravilu ne puštaju pse, smjestit će Vas u odvojeni dio. Slično postupaju još u Zvjezda Kamanjo, Baltazaru, Peoples Loungeu smijete samo na terasu dok u Staroj Vuri nema ni striktne dozvole ni zabrane. Izvor: ?Jutarnji list?
- Iako se proteklih 13 godina čeka na obnovu Dinamovog stadiona u Maksimiru, do toga izgleda neće doći već će se graditi potpuno novi stadion i bit će smješten na Laništu ili na Kajzerici rekao je direktor IGH, Jure Radić. Do te je odluke došlo nakon što su gradski čelnici Zagreba otvorili tri ponude koje su pristigle na natječaj za dovršetak radova u Maksimiru (uz još neke radove) te su iznosi tih ponuda od 4,3 milijarde kuna do 5, 99 milijardi kuna što uvelike premašuje cijenu od "samo" 160 milijuna eura koliki bi bili troškovi gradnje novog stadiona sa 53 tisuće sjedećih mjesta. Nakon završetka svih poslova i selidbe NK Dinamo na novi stadion, stari objekt će se sravniti sa zemljom. Naime, vrijednost zemljišta na kojem se nalazi stari i ruševni stadion je tolika da bi se njegovom prodajom mogao sagraditi još jedan nogometni stadion. Uz povoljno rješenje za sve, Grad se nada da će raspisivanjem novog natječaja ovog puta projekt dobiti neki domaći konzorcij. Izvor: ?Jutarnji list?
Academica Cravatica čija je misija promicanje kravate kao dijela hrvatske, europske i svjetske baštine, jučer je u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima inicirala obilježavanje Dana kravate, koji se proslavio nizom kulturnih događaja i sadržaja. Podsjetimo, kravata je poznat, prepoznatljiv i cijenjen hrvatski simbol. Povodom Dana kravate Zagrebačka filharmonija u Zagrebu je održala koncert, a umjetnički ansambl Lado ga je upotpunio s izvedbama pjeseme i plesova u narodnim nošnjama koje imaju kravatu. Da bi se ljudima skrenula pozornost na ovu proslavu, na Trgu bana Jelačića pred Turističkim informativnim centrom nalazio se vergl, dok je dječji zbor pjevao pjesme o kravati. Izvor: ?Hrvatski informativni centar?
Prodajom zemljišta, donacijama građana i tvrtki te uz svestranu pomoč njemačke katoličke udruge Renovabis, časne sestre milosrdnice grada Zaprešića obnovile su dvorac Lužnica iz 18. stoljeća i otvorile ga za javnost. Nazvale su ga Marijin dvor, kako se nazivao dvorac do 1928. a kompleks je postao duhovno-obrazovni centar.
Uređenje je obuhvatilo staze perivoja blizu jezera koje su se uredile prema nacrtima iz 19. Stoljeća, a na rubu imanja od osam hektara sagrađena je nova zgrada za stanovanje sestara i sa 60 soba za goste.
Povodom otvorenja služena je misa te je kardinal Josip Bozanić zaželio da duhovno-obrazovni centar Marijin dvor postane mjesto gdje će ljudi pronaći mir i snagu.
Voditeljica centra, sestra Berislava Grabovac, dodala je pak da su vrata dvorca otvorena i onima koji ne vjeruju, ali mogu pronaći smisao u kulturnom, ekološkom i društvenom programu.
Centar je odmah užurbano započeo sa svojim radom te će u slijedeća tri mjeseca biti održan seminar o siromaštvu u svijetu, namijenjen humanitarnim i socijalnim radnicima te seminar o očuvanju šuma.
Posjetitelji koji su ovog vikenda posjetili dvorac Lužnicu nisu mogli skriti oduševljenje onim što vide jer zbog čarobnog doživljaja cijelog zdanja teško je vjerovati da tako nešto postoji i da je sve oku vidljivo, stvarnost.
Agava, u centru Zagreba s lijepim pogledom na Tkalčićevu ulicu, pristojna je vrsta turističkog restorana koji bi ubrzo mogao postati i malo više od natprosječne turističke gostionice. Gosti i posjetitelji uglavnom su stranci koji s osobljem neće imati problema kod sporazumijevanja (konobari bez problema komuniciraju na engleskom) a brzina usluge posluživanja im je zavidna. Meni Agave načelno je, također, turistički i vrlo zanimljiv te raznolik. Na crnoj ploči ispred stepenica koje vode u restoran stoje nazivi s menija, opet na engleskom, ali srećom bez pravopisnih grešaka, što je inače rijetkost. Vinska karta Agave je mala, ali uglavnom s izborom stranih vina uz nekoliko vrlo dobrih hrvatskih. Cijene su korektne za strogo središte grada, kao i cijene hrane (večina gotovih jela stoji manje od sto kuna). Pohvala i topla preporuka za posjet Agavi!
Izvor: ?Jutarnji list?
Nekadašnja tvornica "Nada Dimić" u Zagrebu na rubu je samourušavanja iako se proteklih dana digla velika prašina oko toga. Međutim, splitski poduzetnik Željko Kerum je optužen da je gradnjom poslovnog centra i podzemnih garaža, koji će se nalaziti na zemljištu do, uzrokovao njeno urušavanje, što je djelomično istinito, ali pošto je zgrada bez temelja, čudo je da već nije urušila i sama.
Iako je riječ o objektu iz 19. stoljeća i spomeniku kulture nulte kategorije, Gradski ured za izgradnju istiće da se zgradu ne isplati renovirati. Naročito kad se ubzir uzme činjenica da grad nema niti će imati novac za obnovu jer se radi o golemom iznosu.
Ministarstvo kulture također je dalo pristanak rušenju i uklanjanju objekta s objašnjenjem da se nalazi u drugoj zoni zaštite, tzv. B zoni i da nije riječ o velikoj šteti.
Izvor: ?Jutarnji list?
Neslužbeni dvoboj dvaju najpopularnijih zagrebačkih restorana, odnio je Okrugljak. Iako su Gušti svojedobno prijetili da postanu mali Okrugljak, to mu nije uspjelo. Oba restorana predstavljaju isti model zagrebačog ugostiteljstva: meni temeljen na pripremi "domaće" hrane (ugavnom su to veliki komadi mesa skuhani na najkonvencionalnije moguće načine) a glavni im je cilj prejesti svoje goste.
Izbor hrane u Okrugljaku daleko je širi, mogu se pohvaliti vinskom kartom jednom od boljih u Zagrebu (unatoč astronomskim cijenama) a superioran je i po fenomenalnom položaju (smješten u podsljemenskoj ulici Mlinovi) dok od pogled na njegov uređen vrt zastaje dah!
Ono što Okrugljak, pošto je velika industrija pripreme hrane, ne može postići, uspjeva Guštima. On se može pohvaliti kulinarskim minijaturama te odličnim temeljnim sastojcima. Veliki dio se odnosi na kućno proizvedene (domaći ajvar, svježi vrganji, kućno dimljeni losos…).
Što se pripreme mesa tiće, što je i bit postojanja tih dvaju restorana, Gušti za nijansu prevladavaju upravo zbog Okrugljakova vršnog opterećenje vikendom kada poslužuje i do tri stotine ručkova.
Koji god restoran odabrali, nećete pogriješiti, jer dobro ćete jesti, nikako ostati gladni, konobari će se truditi oko vas, djeci neće biti dosadno (pošto su na oba mjesta izgrađena djećja igrališta) a ugođaj će pucati opuštenošću i dobrim raspoloženjem.
Izvor: ?Jutarnji list?
Da je život izvan grada Zagreba sve popularniji dokazuje mnogo Zagrepčana koji
svoje domove u metropoli zamjenjuju u nekoliko desetaka kilometara udaljenim
gradovima, ali njima pogodnijim za život. Jedan od tih gradova je Sisak. Tu su cijene
nekretnina daleko niže nego u Zagrebu ili njegovoj okolici, a s udaljenosti od pedesetak
kilometara od Siska se do Zagreba stiže za malo više od sat vremena, što je gotovo
jednako kao i vrijeme putovanja na posao u gradskim prometnim vršnim satima.
Sisak je ugodno mjesto za život. Smješten je na obalama triju rijeka, nedaleko
Lonjskog polja, višegodišnji dobitnik priznanja Hrvatske turističke zajednice za
uređenost grada, te time pruža mnogo uvjeta za ugodan i miran obiteljski život.
Izvor: "Jutarnji list"
55 queries. 0.545 seconds.
Croatia Blog - 23.05.2012
Powered by Wordpress
theme by evil.bert
