Novi Vinodolski atraktivan je turistički grad, nadaleko poznat po prekrasnim pješčanim i stjenovitim plažama, stoljetnom parku, bujnoj vegetaciji, ladanjskim vilama i luksuznim apartmanima te hotelima u koje rado dolaze turisti iz cijeloga svijeta.

Nalazi se u središnjem dijelu Sjevernog Hrvatskog Primorja, a razvio se iz stare frankopanske utvrde zvane Novigrad te proširio uz morsku obalu.

Novi Vinodolski karakterizira primorska arhitektura bijelih pročelja i crvenih krovova, koji se uzdižu u staroj jezgri grada od razine mora do crkve i tornja na brijegu i tako nadvisuju gradsku konturu.

Zbog ljepote, blizine i izuzetno dobre prometne povezanosti ovaj grad iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Jadranska turistička cesta spaja Novi Vinodolski preko Rijeke sa srednjom Europom, a nalazi se i na kraju ceste koja kroz područje visokih crnogoričnih šuma Kapele najkraćim putem preko Ogulina povezuje kontinentalnu Hrvatsku s morem.

Grad je to izuzetne povijesti, naseljen u kontinuitetu već od antike, o čemu svjedoče brojni spomenici kulture, među kojima su zidine rimske utvrde Lopsica, zatim ostaci pavlinskog samostana, frankopanski kaštel s kulom, stolna crkva, crkvica sv. Trojstva i sv. Marina na istoimenom otočiću, kuća braće Mažuranića, Zavičajni muzej i galerija te jezgra starog dijela grada.

U samom središtu grada nalazi se frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom u kojemu je smještena, danas moderno uređena, Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. godine.

Novljanski Korzo jedna je od najljepših primorskih ulica koja svojim futurističkim i neobičnim valovitim izgledom posebno intrigira posjetitelje i turiste. Tijekom cijele godine Korzo je svojevrsni «dnevni boravak» Novljana i brojnih turista. U njoj su se nanizali kafići s terasama i mali dućani, a šetnicu krase drvoredi i cvijeće.

Zahvaljujući zimzelenoj vegetaciji i blagim uvjetima mediteranskog podneblja, čistom moru i zraku, Novi Vinodolski je 1878. godine, poslije Opatije, uvršten u red turističkih pionira primorskoga kraja.

Grad ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku klimu s blagim i ugodnim, toplim sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora. Iako su dani ljetne kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer blagi vjetrovi, koji pušu Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne vrućine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke.

Gostoljubivost stanovništva, kristalno bistro more, grad i okolica bez industrijskih zagađivača, strujanje gorskog zraka iz visokih šuma neposrednog zaleđa, pogodnih za lovni turizam, neprocjenjive su prednosti u razvoju turizma ovoga kraja.

Na predjelu Pavlomir, nedaleko Novog Vinodolskog, zasađeno je 25 ha vinograda, pa se Novljani ponose svojim kvalitetnim vinima.

Klasični hoteli, moderna turistička naselja, autokampovi, bungalovi, apartmani i sobe u privatnim kućama, nude smještajne kapacitete za preko 10.000 turista dnevno. U hotelskim objektima i u neposrednom okolišu hotela izgrađeni su sportsko-rekreacijski objekti, vanjski i unutrašnji bazeni s morskom vodom, saune i slični sadržaji.

U Novom Vinodolskom je izgrađen i jedan od najljepših i najekskluzivnijih resorta u Hrvatskoj – Novi Spa Hotels & Resort u kojem se u apartmanima i hotelu može smjestiti oko 1500 gostiju. U naselju je devet bazena, restorani, dječji grad, garaža s petsto parkirnih mjesta i najveći wellness u ovom dijelu Europe koji se prostire na čak 10.000 četvornih metara.

Tijekom ljetnih mjeseci u Novom Vinodolskom se za turiste se održava niz zanimljivih priredbi i kulturno-zabavnih događanja.

Akvatorij gradske luke s vezovima za plovila, benzinskim crpkama, dizalicom i pokosom za spuštanje i dizanje plovila, parkiralištem za automobile, prikolice i plovila namijenjen je nautičkim turistima, za koje je organizirana i služba pomoći i spašavanja na moru.

Jadranskom turističkom cestom, željezničkom postajom Rijeka, zračnom lukom Krk-Rijeka, a pogotovo morskim putovima, ovaj grad je povezan s Europom i Sredozemljem. Autoputom se može također doći do Novog Vinodolskog do udaljenosti od svega 20 km.

Povile
Malo pomorsko mjesto s tek 200 stanovnika udaljeno je od Novog Vinodolskog dva kilometra. Smješteno je uz Jadransku magistralu i prostire se u dvije uvale, gdje su izgrađena turistička naselja i tri autokampa. More je vrlo bistro i osobito pogodno za sportski ribolov i podvodne aktivnosti. Mjesto je vrlo pogodno za odmor gostiju koji žele tihi mediteranski ugođaj. Ugostiteljske usluge pružaju se u turističkom naselju ili u privatnim restoranima koji nude bogat izbor ribljih i nacionalnih specijaliteta.

Klenovica – Krmpote
Klenovica se spominje u 17. st. kao naselje Krmpoćana. Smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Novog Vinodolskog. Tu živi oko 400 stanovnika, od kojih su mnogi čuveni ribari. Predio Klenovice – Krmpota kontrast je oporog, sivog planinskog masiva i blage mediteranske klime. Uz morsku obalu protežu se prirodne plaže i šumarci, a samo nekoliko kilometara sjevernije prostiru se šumoviti obronci Kapele i Velebita. Klenovica nudi oko 500 postelja u obiteljskim kućama, te 50 postelja u apartmanima Vila Lostura i oko 2000 mjesta u autokampovima. Tu je nekoliko dobrih ribljih restorana s bogatim izborom ribljih specijaliteta. Mjesto ima dobru lučicu, poštu, benzinsku stanicu i prodavaonice. Zapadno od Klenovice nalazi se uvala Žrnovnica s bogatim izvorom dobre pitke vode, iz kojeg se općina opskrbljuje vodom.

Smokvica – Sibinj
Raspolaže sa smještajnim kapacitetima u privatnom smještaju, te kampom u Sibinju. Ističe se neobično lijepim plažama.

Ledenice
Ledenice su bile stoljećima kula-stražara na ulazu u Vinodolsku dolinu. Smještene su 8 km sjeveroistočno od Novog Vinodolskog i leže na travnatoj visoravni. U 16. st. ledenička je utvrda važan bedem Primorju za obranu od Turaka. Početkom 18. st. stari ledenički grad gubi prvotno značenje i biva napušten, a ispod gradine niče današnje naselje. Danas su Ledenice s okolnim mjestima D. Zagonom, Baterom i Brezama zanimljivo izletište koje pruža dobre uvjete za lovni turizam, biciklizam i planinarske šetnje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Dugi otok
Dugi otok je mjesto osebujnosti i kontrasta, atraktivnih turističkih destinacija i prirodnih ljepota, osobitih vidika i prekrasnih skrivenih uvalica i plaža. Otok je dug oko 45 km, na najužem dijelu širok je oko 1 km, a na najširem oko 4 km. Na njemu je 12 naselja povezanih cestom.

Dugi otok bogat je sakralnom baštinom. Valja izdvojiti crkvu sv. Ivana iz 5.-6. stoljeća, u mjestu Sali, kulturnom i administrativnom središtu otoka, zatim crkvu sv. Viktora na Stivanjoj gori, iz 8.-9. stoljeća, te Sveti Pelegrin, spomenik nulte kategorije u naselju Savar.

Mjesto Sali poznato je po bogatoj, tisućljetnoj ribarskoj tradiciji. Perivoji i maslinici stariji od tisuću godina mamac su za brojne turiste koji uživaju i u nezaboravnim utrkama magaraca u sklopu Saljskog kulturnog ljeta i Saljskih užanci, autohtone ljetne pučke manifestacije.

Zaglav je smješten na samim vratima kornatskog otočja, zbog čega je posebno privlačan nautičarima. Turiste mami prekrasnim plažama.

Na sjeverozapadnom dijelu otoka smjestila se mala pitoma luka Božava. Kristalno plavo more i brojne uvale okružene borovima čine Božavu mjestom za pravi odmor i opuštanje.

Na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka izgrađen je 1849. svjetionik Veli rat ili Punta Bjanka, visine četrdeset i dva metra, što ga čini najvišim svjetionikom na Jadranu. U sklopu svjetionika su uređeni i turistički apartmani.

Dugi otok prvi put spominje polovicom 10. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet koji ga u svom djelu De administrando imperio naziva Pizuh. Na otoku su pronađene arheološke iskopine koje potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba, što svjedoči da je otok vrlo rano bio naseljen.

Otok Pašman
Otok Pašman u zadarskom arhipelagu od kopna je odvojen Pašmanskim kanalom u kojem su razasuti deseci otočića.

Iz istoimenog mjesta Pašmana pruža se nezaboravan pogled na brojne nenastanjene otočiće koje je najbolje otkrivati brodom ili jedrilicom. Mjesto prvi put spominje kralj Petar Krešimir IV. pod imenom Postimana.

Naselje Ždrelac nastalo je oko crkve sv. Luke i proširilo se na nekoliko uvala i brežuljaka. Nazvano je po uskom prolazu na čijem je kraju i smješteno, a kojim je Pašman odvojen od otoka Ugljana. Ždrelac je atraktivno odredište za nautičare i zaljubljenike u sportove na vodi, a lijepe pješčane plaže čine ga izrazito privlačnim za odmor.

Otok Ugljan
Zbog položaja i reljefnih karakteristika otok Ugljan ima najviše sunčanih dana u zadarskom akvatoriju. Na otoku je 7 naselja, od kojih je najveće Ugljan na sjeverozapadnom dijelu. To je mjesto s dugogodišnjom turističkom tradicijom. U lučicu mogu pristati manje jahte uz unutrašnju stranu lukobrana, dok se sidrište za veće brodove nalazi jugoistočnije. Kupače će oduševiti pješčane plaže, a najljepše su u uvalama Ćinta, Mostir i Luka.

Preko je – kako mu i ime kaže – mjesto preko puta Zadra. Tipična dalmatinska arhitektura, mnoštvo ladanjskih kuća i šetnica uz more pružaju pravi mediteranski uređaj, a pogled na Zadarski kanal i bujna mediteranska vegetacija dodatni su mamac za turiste.

Na otoku Ugljanu smješteno je i malo mjesto Kali, poznato po snažnoj ribarskoj, osobito kočarskoj floti.

Otok Silba
Silba je otok bez automobila i motora; na njemu se opskrba i prijevoz stvari obavljaju ručnim kolicima na dva kotača i traktorima s prikolicama. Na otoku nema hotela, no ugodan smještaj može se naći u privatnim kućama i apartmanima u kojima će se gostoljubivi domaćini potruditi da svaki gost sa Silbe ode zadovoljan. Otok je poznat i po tome što na njemu nema otrovnih biljaka i životinja.

Otok Olib
Smješten istočno od Silbe bio je naseljen još u rimsko doba, a u 10. stoljeću spominje se pod nazivom Aloep. Jedan je od najnižih u zadarskom arhipelagu. Bujna vegetacija i prostrani pašnjaci karakteristični su za ovaj otok, na kojemu se stanovništvo bavi proizvodnjom maslinova ulja, sira i vina te turizmom i ribarstvom.

Otok Premuda
Dug 9, a širok 1 km, obrastao je crnikom i niskim raslinjem te maslinama. Premuda je atraktivna destinacija za nautičare i ronioce. Među najpoznatijim ronilačkim lokacijama je popularna «katedrala», sustav špilja koji će očarati svakog podmorskog posjetitelja.

Otok Iž
Smješten u srednjem kanalu između Ugljana i Dugog otoka Iž osvaja izuzetnim šarmom. Na otoku su dva naselja Veli i Mali Iž. To je jedini dalmatinski otok na kojemu su se stanovnici bavili lončarstvom, a zadnjih godina postao je pravi raj za turiste željne mira i opuštene atmosfere.

Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Orahovica je grad turizma i vina. Smještena podno Krndije i Papuka zbog netaknute prirode, planinskih potoka i čistog zraka nazvana je «Slavonskom Švicarskom». Svojim položajem, kulturno-povijesnom baštinom i očuvanom prirodom Orahovica je stvorena za turizam. To su odavno shvatili i žitelji ovoga kraja pa su već 1905. godine osnovali Društvo za poljepšavanje Orahovice.

Grad ima bogatu spomeničku baštinu. Njime dominira barokna crkva Našašća svetog Križa, iz 1756. Nekoliko kilometara južno od grada, skriven među brdima, nalazi se manastir s crkvom sv. Nikolaja, izuzetan primjer sakralne arhitekture iz 16. stoljeća. U obližnjem selu Crkvari nalazi se jedinstvena crkva sv. Lovre iz 13. stoljeća.

Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik orahovačkog kraja je Ružica grad, jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih plemićkih gradina u Hrvatskoj. Podignuta je krajem 14. i početkom 15. stoljeća oko 5 km jugoistočno od grada. To je spomenik nulte kategorije, osobite sakralne, urbane i fortifikacijske vrijednosti, uz kojeg se vežu brojne legende.

Podno Ružice grada, 1,5 km od središta Orahovice nalazi se umjetno jezero površine 1,7 ha. Okruženo pitomom listopadnom šumom, nastalo je 1961. gradnjom umjetnog nasipa. Za vrućih ljetnih dana to je idealno mjesto za osvježenje.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Kopački rit je park prirode koji se prostire na 23.230 hektara, a nalazi se samo nekoliko kilometara od Osijeka. Riječ je o jedinstvenom području u Europi jer se u njemu nalazi najveće prirodno mrijestilište riba, stanište srneće divljači, poznatih beljskih kapitalnih jelena i košuta, dabrova, vidri, divljih svinja i pernate divljači, uz pravi ornitološki raj. U Kopačkom ritu obitavaju 293 vrste ptica, što čini 78 posto ukupne ornitofaune Hrvatske. Tu su i 44 vrste riba te više od 2 tisuće različitih bioloških vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene na svjetskoj razini. Posebnu zanimljivost predstavljaju ptice koje se gnijezde u kolonijama, a u Parku se može naći i velik broj ugroženih vrsta kao što su crna roda i orao štekavac.

Kopački rit prirodni je «laboratorij» neprocjenjive vrijednosti koji iz godine u godinu privlači sve više i više posjetitelja kojima se za šetnju nude nekoliko kilometara duge poučne staze duž kojih su info-pultovi s fotografijama i osnovnim podacima o važnijim biljnim i životinjskim vrstama.

Riječ je o izuzetno vrijednom, prirodnom močvarnom području, jednom od rijetkih u Europi, koje predstavlja izuzetan primjer nastanka i evolucije močvarnih ekosustava i poplavnih područja. Zbog očuvanosti ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti Kopački rit je 1967. zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata. Devet godina kasnije uže područje rezervata od 7700 hektara dobilo je status posebnog zoološkog rezervata, dok je preostali dio proglašen parkom prirode. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je 1989. uvrštenjem u ornitološki značajna područja, da bi 1993. dobio i status međunarodno značajnih močvara.

U srcu Parka prirode nalazi se zanimljiv kompleks dvorca Tikveš, u kojem se mogu unajmiti sobe.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Porečki all-inclusive hoteli Valamar Club Tamaris i Valamar Tamaris Residence ovogodišnji su laureati TUI Holly 2010., najprestižnije nagrade koju dodjeljuje jedan od najvećih svjetskih turističkih operatora TUI. Time su se Valamarovi hoteli svrstali među sto najboljih hotela na svijetu u kojima odsjedaju TUI-jevi gosti. TUI je nagradu ustanovio 1994., a dodjeljuje je isključivo na temelju iskazanog zadovoljstva gostiju u razdoblju od godinu dana.

Ove godine u natjecanju je sudjelovalo čak 905 svjetskih hotela koji su, da bi se kvalificirali, morali prikupiti najmanje 35 pozitivnih ocjena koje su im dodijelili gosti po povratku s odmora. TUI je jedna od najvećih svjetskih turističkih i prijevozničkih kompanija sa sjedištem u Hannoveru u Njemačkoj.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Promidžbeni film «Advent u Zagrebu» Turističke zajednice Grada Zagreba, nagrađen je prvom nagradom u kategoriji turistički spot, na 46. međunarodnom festivalu turističkog filma u talijanskom gradu Lecce, u pokrajini Apulia.

Natjecalo se 300 filmova iz 60 zemalja sa svih kontinenata, u deset kategorija. Hrvatska je s 14 filmova sudjelovala u svim kategorijama, a nagradu je iz Hrvatske osvojio jedino Zagreb.

Tourfilm festival utemeljen je 1962., a osnivač mu je, i do ove godine predsjednik (sada počasni), ugledni novinar Antonio Conte iz Rima. Festival je održan u organizaciji Europske federacije turističkih novinara i Europskog kluba za turizam Pokrajine i grada Lecce, a pod pokroviteljstvom ENIT-a, Nacionalne turističke organizacije Italije.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Grad Varaždin je tijekom čitave svoje povijesti bio poznat kao jedno od središta kulturnog života Hrvatske. Ipak, 18. stoljeće je bilo prekretnica gradskog kulturnog života. U tom razdoblju grad intenzivno napreduje, od 1755-76. on je i glavni grad Hrvatske, pa pod utjecajem svih raskoši baroka i njime opčinjene plemićke elite, postaje središtem razuzdanih balova i luksuznog života aristokracije. U čast baroku i njegovoj raskoši, koja je uvelike obilježila grad, te mu priskrbila epitet «maloga Beča», u Varaždinu se tradicionalno, svake godine, održava festival barokne glazbe.

Varaždinske barokne večeri svakog rujna i listopada vraćaju kazaljku vremena u razdoblje kad se u raskošnim gradskim palačama moglo čuti neopisivo glazbeno stvaralaštvo te svjedočiti gracioznosti plesa i kulturnog zbivanja.

Festival je osnovan još 1970., a s godinama je stasao u prepoznatljivu kulturnu manifestaciju, poznatu diljem Hrvatske i Europe.

Postao je i nezamjenjivim dijelom varaždinske turističke ponude, promičući slavnu gradsku povijest ne samo glazbom, već i osebujnom arhitekturom. Barokne su crkve i palače, te Stari Grad, sastavni dio Varaždina, bez kojih bi izgubio svoj identitet.

Barokne večeri u grad svake godine dovode brojne svjetski poznate umjetnike, soliste, orkestre i ansamble. Ovaj je festival iskustvo koje se ne može opisati, već se mora doživjeti. Koncerti posjetitelje nose nekoliko stoljeća unatrag, u razdoblje u kojem je glazba bila visoko estetizirana umjetnost. Mnoštvo koncerata renomiranih hrvatskih i inozemnih ansambala stvaraju romantični ugođaj baroknoga grada, ali su vrlo važni i s muzikološkog stajališta jer se u njihovom programu često nađu i tek otkrivena ili još neizvedena djela. Također, predstavljajući i suvremene interpretacije već poznatih djela, Barokne večeri ostvaruju zavidne rezultate u profesionalnom pristupu baroknoj glazbi.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Najbolji ribolovci svijeta u rujnu se okupljaju u Jezerima, malom ribarskom mjestu na srednjodalmatinskom otoku Murteru, kako bi se natjecali u lovu na «veliku ribu» – Big Game Fishing. Izvlačenje krupnih primjeraka riba traje satima, a sam ribolov na trenutke može biti i izuzetno nepredvidljiv. Lov, borba, svladavanje i izvlačenje riba koje mogu biti teške i po nekoliko stotina kilograma, među kojima su, osim plave tune, luca, igluna i albacore (albakor) tuna, izrazito je zahtjevno, a od ribolovaca zahtijeva veliku snagu, strpljenje i znanje. To je adrenalinski sport, neizvjestan i nepredvidljiv do samog kraja, koji otkriva nove izazove gdje do izražaja dolaze timski rad i natjecateljski duh.

Riječ je o najvećem europskom natjecanju koje se organizira krajem ljeta kada je sezona najboljeg lova na tune i druge krupne pučinske grabljivice. Održava se u bogatom ribolovnom području Blitvenice, Žirja i Kornata, a ovogodišnje dvanaesto izdanje počinje 19. rujna.

Big Game Fishing prerastao je u prestižno zbivanje na kojem vole biti svi «viđeniji» sportski ribolovci na velike ribe. Zahvaljujući tom natjecanju i malo ribarsko mjesto Jezera postalo je poznato u svijetu sportskih ribolovaca. Jezera su smještena na jugoistočnoj strani otoka Murtera, najvećeg u skupini šibenskih otoka. Otok je zanimljiv i radi blizine kopna, s kojim ga spaja 30-ak metara dugačak most. Okružena pitomim brežuljcima, Jezera su uvučena u zaljev u obliku potkove. Zbog takvog položaja mjesto nije izloženo udarima jačih vjetrova, pa je njegova uvala idealno pristanište i sidrište.U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se dva nacionalna parka: Kornati i Krka.

Premda prvi zapis o Jezerima datira iz 1298., mjesto je vjerojatno starije, jer su nedaleko od njega, u uvali Podjasenovac, 1938. pronađena dva groba ilirskog plemena Liburna iz predantičkog doba. Jezerani se osobito ponose svojom nošnjom, običajima, pjesmama i plesovima s kojima se u ljetnim mjesecima redovito mogu upoznati i turisti tijekom kulturno-sportsko-zabavnih zbivanja koja se održavaju pod nazivom Dani mora. Za vrijeme Big Game Fishinga posjetitelji također neće biti «pošteđeni» brojnih zanimljivih popratnih manifestacija.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Vinkovčani često znaju govoriti: «Tko jednom doživi ugođaj Vinkovačkih jeseni, nemoguće mu je ne vratiti se!» I zaista, teško je opisati sva događanja koja u tih desetak jesenskih dana Vinkovčani, kao neumorni domaćini, organiziraju za svoje goste sa svih strana svijeta. Čitav grad, zajedno sa svojim posjetiteljima, živi nošen pjesmom i plesom. Naime, Vinkovačke jeseni smotra su folklora koja ne njeguje samo slavonsku tradiciju, već i običaje iz svih krajeva Hrvatske kako bi se na taj način obilježila jesen, godišnje doba kada priroda nagrađuje cjelogodišnji nesebični zemljoradnički trud.

Kada je Slavoniju postupno počeo nagrizati brzi ritam suvremenoga načina života i kada je zaprijetila opasnost od gubljenja slavonske posebnosti javila se potreba za očuvanjem tradicijske kulture toga kraja. Oživotvorila ju je smotra izvornoga folklora, najprije Slavonije i Baranje, nakon čega je manifestacija prešla regionalne granice i započela povezivati sve one koji vole i cijene tradicijsku kulturu, jezik i običaje. Vinkovci, srce Šokadije, postali su mjesto sakupljanja izvorne narodne kulture i načina života, te jedinstvena smotra koja iz godine u godinu postaje bogatija novim manifestacijama – znanstvenim, turističkim, gospodarskim, sportskim i zabavnim. I tako već četrdeset godina. Ove godine Vinkovci će brojne zaljubljenike u narodnu kulturu i običaje ugostiti od 10. do 19. rujna.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Vjeruje se da su prije nekoliko stoljeća pavlini donijeli čipku u hrvatske krajeve. Prepoznavši njezinu ljepotu, seosko je stanovništvo prihvatilo pletenje čipke kao svoju tradiciju koju njeguje sve do danas. Posebno ju je prihvatilo stanovništvo grada Lepoglave, gdje se i nalazio pavlinski samostan. Ponosni na svoje čipkarsko umijeće, stanovnici lepoglavskog kraja svake godine u rujnu organiziraju Međunarodni festival čipke kojim promoviraju čipku kao dio svojeg etnografskog blaga. Na festivalu, koji će se ove godine održati od 16. do 19. rujna, moći će se vidjeti i bogati čipkarski radovi iz drugih europskih zemalja, no posjetiteljima su uvijek osobito atraktivni domaći radovi iz hrvatskih čipkarskih središta, a uz Lepoglavu to su Pag, Sv. Marija i Hvar.

Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. kada se potiče proizvodnja, otvaraju tečajevi, radionice i škola čipkarstva. Vještina izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, u Zagrebu, ali i diljem zapadne Europe.

Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama. U Parizu 1937. nagrađena je zlatnom, a u Berlinu 1939. brončanom medaljom. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva.

Lepoglava je grad smješten u pitomom zagorskom pejzažu, podno Ivanščice, nedaleko od dviju europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb – Budimpešta. Tu je nakon 1683. osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Župna crkva, samostan, te kapele u okolici koje je freskama ukrasio znameniti pavlin Ivan Ranger, nadaleko su poznati spomenici barokne umjetnosti.
Source: Croatia.hr

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites