:: Novosti i informacije za Vaš odmor u Hrvatskoj | Hrvatski Blog ::

Od podvodne arheološke građe najviše je amfora, zahvaljujući plovnim putevima po istočnom dijelu Jadrana, iz grčkog i rimskog doba. Ti su lokaliteti atrakcija za turiste-ronioce. Među takvim nalazištima najbogatije je u blizini Cavtata, gdje se računa da postoji oko tisuću amfora koje su ostale nakon jednog od antičkih brodoloma. U suradnji s lokalnom upravom, čini sve da ne dođe do pljačke i devastacije bogate arheološke građe Jadrana. Osim domaćeg zakonodavstva o zaštiti podvodne arheološke građe, Hrvatska je među prvim zemljama koje su ratificirale UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti arheološke baštine iz 1992. godine.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U turizmu, kao i u bilo kojoj drugoj djelatnosti, svi vape za bogatim klijentima. Tko su oni i na što troše novac? Koliko ih uopće ima i kako im mi u Hrvatskoj možemo pomoći u trošenju? Prema najnovijoj studiji njemačkog instituta Allensbach, raste broj kućanstava koja imaju značajne prihode, a time i novac koji mogu trošiti na luksuz, što i ćine. Procjenjuje se da će ove godine biti oko dvadeset i sedam milijuna europskih bogataša, koji zajedno imaju na raspolaganju oko 7000 milijardi eura. Porast je za oko pet milijuna u odnosu na 2001. godinu, što znači da je pet milijuna kupaca luksuznih proizvoda više nego u 2001. Očito je da za sve veći broj bogataša koji se koriste posebnim ekskluzivnim uslugama i kupuju luksuzne predmete postoje posebna poduzeća koja su specijalizirana za takve klijente. Proizvođaći luksuznih automobila, satova te modnih proizvoda bilježe rekordne prodaje.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

‘Čak i Talijani putuju u Istru makar i za jedan obrok’, oduševljeno piše gastro-kolumnist New York Timesa nakon guštanja u istarskim domaćinstvima. A istarski gušti su prvoklasni gušti. Cijene kuća u unutrašnjosti poluotoka prihvatljivesu, a strani kupci dobrodošli, piše New York Times. Interes stranaca za nekretnine u Hrvatskoj godinama je bio vezan za južnu obalu, no kako su u zadnjih pet godina duž 3.100 milja (5.000 km) obale cijene skočile a broj raspoloživih ku?a opao, Istra se pojavila kao regija gdje su cijene još uvijek prihvatljive, a strani kupci dobrodošli, piše NYT. Najviše cijene kuća u unutrašnjosti Istre su po oko 1.500 eura po kvadratu, dok je na obali Istre cijena 2.300 eura, a za usporedbu u blizini plaža u Splitu cijena je 3.000 eura, a u unutrašnjosti 2.250 eura po kvadratu. U Dubrovniku je teško naći bilo što ispod 3.000 eura po kvadratu. Upravo sada, kažu agenti za nekretnine, mnogo stranaca kupuje očekujući da će se Hrvatska 2009. pridružiti EU i da će vrijednost nekretnina otići u nebo, kao što se dogodilo s ulaskom Bugarske ove godine i Češke 2004. List istiće i zabrinutost zbog prebrzog razvoja i navodi kako je hrvatska vlada postrožila propise kako bi usporila izgradnju i imala više nadzora nad gradnjom novih objekata.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) otvorenim je pismom pozvala domaće hotelijere i ostale davatelje usluga smještaja da dobro razmisle o razini cijena koje ugovaraju za iduću godinu, te da pritom uvažavaju prijedloge domaćih agencija i inozemnih organizatora putovanja.

Naglašavaju pritom značajnu odgovornost hotelijera kao nositelja smještajne ponude pojedinih odredišta, jer i privatni iznajmljivači, potaknuti njihovim visokim cijenama, također neprimjereno povečavaju cijene. Iz UHPA-e iznose i podatak da se već ovog ljeta više od 40 posto kapaciteta u srpnju i znatan broj kapaciteta u drugoj polovici kolovoza prodaje po akcijskim cijenama, a mnogi privatni iznajmljivači su izuzetno kratko popunili svoje kapacitete. Istiću i da su troškovi boravka organiziranih turista u Hrvatskoj u zadnje dvije godine porasli 25 do 30 posto, a ti turisti čine oko 36 posto ukupnog broja turista, a u hotelima 50 i više posto. Ovosezonski neprodani kapaciteti, istiću iz UHPA-e, potvrđuju da se radi kako o neprimjerenim povećanjima cijena hotelijera, tako i o nastavku poskupljenja izazvanih promjenama PDV-a za usluge organiziranim gostima (kod cijena smještaja s nula na 10 posto, a agencijskih usluga s nula na 22 posto) i izostanku potpora za sniženje troškova prijevoza. UHPA, kažu, ne želi da Hrvatska postane jeftina nego poziva na sagledavanje situacije u tzv. mediteranskom bazenu, usklađivanje cijena s vrijednosti te da se prestane razmišljati o Hrvatskoj kao ekskluzivnoj i ‘bogom danoj’ destinaciji, jer će se u godinama koje dolaze trebati itekako izboriti za svakog gosta. Konkurentne zemlje na Mediteranu stalno povećavaju broj novih kvalitetnih hotelskih objekata nudeći ih u suradnji s organizatorima putovanja po prihvatljivim cijenama, često i daleko povoljnije nego je prosječna hrvatska cijena, navode iz UHPA-e.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Dugi otok nema osobito maštovito ime iza kojega bi se krila drevna legenda i simbolika. Dužina od oko 45 kilometara i širina između jednog i četiri kilometra zaslužne su za prepoznatljiv oblik kojemu ovaj otok nautičara i ronilaca duguje ime. Unatoč Parku prirode Telašćica na otoku i neposrednoj blizini Kornata, Dugi otok nije jedan od popularnih jadranskih otoka ćijim ulicama ljeti suvereno vlada gužva. Naprotiv, ondje se umjesto turista sudaraju prirodni kontrasti. Strma jugozapadna obala u sklopu parka prirode i uvale poput Sakaruna s bijelim pijeskom i kamenim oblutcima kao da ne pripadaju istoj cjelini, a tako su blizu. Na otoku živi samo oko 1500 stanovnika.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Ove se godine Hrvatska natječe u čak 10 kategorija za turističku nagradu World Travel Awards, koju putničke agencije dodjeljuju najpoželjnijim turističkim destinacijama. Hrvatska u lovu na 10 turističkih Oskara Ove se godine Hrvatska natječe u čak 10 kategorija za turističku nagradu World Travel Awards, koju putničke agencije dodjeljuju najpoželjnijim turističkim destinacijama. Za 2007. godinu Hrvatska je nominirana u kategoriji Europske vodeće cruise destinacije, gdje je nominaciju osvojio Dubrovnik. Uz njega se za nagradu bore i gradovi poput Amsterdama, Atene, Cannesa ili Lisabona. Grad podno Srđa također je ušao u jednu od najprestižnijih kategorija, a to je vodeća europska turistička destinacija. Stao je tako uz bok Barceloni, Berlinu, Kreti, Dublinu, Istanbulu, Londonu, grčkom otoku Mikonosu, Pafosu na Cipru, Parizu, Pragu, Rimu, Veneciji i Beču. Dalmacija je uvrštena u top-europske destinacije za ronjenje zajedno sa Santorinijem u Grčkoj, St. Tropezom u Francuskoj i Costa del Sol u Španjolskoj. Za najbolje hotele u Europi nominirano je njih čak 26, a Hrvatska svog predstavnika ima ponovno u Palace hotelu u Dubrovniku. Njegovo ime spominje se primjerice uz Ritz-Carlton u Berlinu, The Dorchester u Engleskoj i Four Seasons Hotel George V u Francuskoj. Čak dva hrvatska hotela osvojila su nominaciju u kategoriji vodećih apartmana, a to su predsjednički apartman u, ponovno, Palaceu u Dubrovniku i predsjednički apartman hotela Regent Esplanade u Zagrebu. Ove će se godine pobjednici znati 17. rujna, a dodjela nagrada će se nakon četiri godine ponovno održati u New Yorku.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

U inozemstvo najčešće odlaze Zagrepčani, a vrlo rijetko stanovnici Like i Korduna. Putovnica više treba muškarcima, mladima između 25 i 34 godine i obrazovanima, a manje oženjenima i starima. Dvije trećine (68,2 posto) hrvatskih građana u proteklih godinu dana nije putovalo izvan zemlje.Više od 90 posto stanovnika Like, Korduna i Banovine nije putovalo izvan Hrvatske. Više od prosjeka putovali su visokoobrazovani (30 posto) te oni kojima mjesečni osobni prihodi prelaze pet tisuća kuna (oko 36 posto). Na privatno putovanje u druge zemlje, zbog kraćeg ili dužeg odmora ili u posjet rođacima ili prijateljima u proteklih godinu dana otišla je četvrtina građana. Najviše njih bilo je iz Zagreba te Istre s Primorjem. Poslovno je u inozemstvo u proteklih godinu dana putovalo sedam posto hrvatskih građana. Najviše iz Zagreba (12 posto) te više muškaraca (11 posto) nego žena (3 posto).

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo započela je s radom u ljeto 2000. godine u prostoru atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu. Prostor današnjeg Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja nije slučajno izabran za ljetnu scenu. To je idealan komorni kazališno-glazbeni prostor koji svojom arhitekturom i izuzetnom akustikom predstavlja sjajan okvir za odvijanje kazališnih predstava i koncerata te raznovrsnih multimedijalnih događanja. O programu Scene Amadeo Programski odbor Scene Amadeo postavio je visoke kriterije u odabiru glazbenog programa i kazališnih predstava. U glazbenom dijelu to je opredjeljenje za koncerte klasične glazbe s posebnim naglaskom na nastupima mladih talentiranih glazbenika, jazz koncerte s afirmiranim hrvatskim i inozemnim glazbenicima te koncerte etno i popularne glazbe. U odabiru kazališnog programa Programski odbor se opredjelio za premjerne i reprizne komorne kazališne i baletne predstave, monodrame te stand-up teatar hrvatskih i inozemnih autora. Realizirani program U proteklih šest sezona na pozornici Scene Amadeo izvedeno je, uz jedanaest kazališnih premjera i 12 praizvedbi djela hrvatskih skladatelja naručenih za Scenu Amadeo, više od 300 kazališnih predstava, koncerata klasične i jazz glazbe, te filmski program (Motovun u Zagrebu 2001.) .

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

ZA 22. kolovoza 2007. godine se očekuje pojačan promet na gradskim prometnicama i u blizini turističkih središta osobito tijekom jutarnjih i popodnevnih sati. Na važnijim cestovnim pravcima, a osobito na autocestama A 1 Split-Zagreb, A 6 Rijeka-Zagreb, A 3 Bregana-Županja, A 2 Zagreb-Macelj, te duž Jadranske obale promet će biti srednje gust. Na dionicama cesta na kojima su u tijeku radovi mogući su povremeni zastoji.

Na graničnim prijelazima promet putničkih vozila mogao bi biti pojačan i to uglavnom sa Slovenijom i BiH.

TRAJEKTNI PROMET će se odvijati prema redu plovidbe uz mogućnost pojačanog prometa u trajektnim pristaništima Prizna, Žigljen, Jablanac i Mišnjak.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites

 Kontroverzni splitski poduzetnik Željko Kerum trebao bi platiti oko 2000 kuna zbog težeg prometnog prekršaja koji prema zakonu, uz novčanu kaznu, predviđa i tri negativna kaznena boda te zabranu upravljanja do najviše tri mjeseca. Policija je Keruma zaustavila u nedjelju pri brzini od 195 km/h na autocesti Zagreb-Split kod mjesta Perušić pa su mu policajci ispisali prekršajni nalog te će daljnje biti sankcioniran.

>> Spremi ovaj članak u Bookmarks!

Hide Sites