:: Hrvatski Blog ::

Amir Mazur, gradona?elnik Opatije, kazao je da gotovo nitko od onih koji se u Opatiji bave turizmom nije zadovoljan radom gradske Turisti?ke zajednice te da Opatija u podru?ju rada Turisti?ke zajednice stalno nazaduje te je podnio ostavku i nije više predsjednik Turisti?ke zajednice.

Nezadovoljan je radom TZ-a koji konzervativno planira prora?una, a oslanja se samo na ?vrste prihode, pristojbe i ?lanarine, zanemaruje pokretanje gospodarstva, sponzorstva, fondove EU-a te ne osmišljava nove sadržaje.

Najavio je i da ?e Opatija i “Liburnia Riviera Hoteli” d.d. sudjelovati u donoÅ¡enju privremenog programa TZ-a za 2008., a nakon toga ?e povu?i svoje ?lanove iz rada Vije?a i Nadzornog odbora TZ-a. Tako ?e se privremeno obustaviti rad tijela SkupÅ¡ine TZ-a i vrijeme ?e se iskoristiti za razgovor o tome kakvu Turisti?ku zajednicu Opatijci žele.

Izvor: ?Javno?

Pod nazivom ‘Umjetnost na ulice’ od 3. studenoga 2007. Ponovno kre?e ciklus programa koji je svojim izvedbama do sada u rujnu i listopadu privukao znatnu pažnju gra?ana.

Tako ?e svake subote do 1. prosinca na Preradovi?evu trgu od 10 do 19 sati Zagreb?ane do?ekivati klaunovi, žongleri, akrobati i glumci, a ukupno ?e biti izvedeno 25 predstava.

Izvor: ?Javno?

U subotu nave?er u dvorani Théâtrea de Beausobrea koja je dio kulturnog života grada Morgesa, mladi hrvatski pijanist u usponu, Bruno Vlahek, održao je uspješan koncert pred oduševljenom koja ga je ispratila ovacijama.

Vlahek je stipendist Å¡vicarske vlade, na poslijediplomskom studiju na Konzervatoriju u Lausannei, a nastup na ovom koncertu dodijeljen mu je u sklopu ugledne nagrade”Paderewski” koju je osvojio 2006. godine.

Na koncertu je izvodio djela W. A. Mozarta, kojem je koncert bio i posve?en, a Vlahek je nastupio kao solist u Koncertu za klavir i orkestar u Es-duru KV 271 (”Jeunehomme”) uz komorni orkestar La Sinfonietta de Geneve pod ravnanjem Benoîta Willmanna. Uz Mozartova djela, mogla se joÅ¡ ?uti i Serenata notturna u D-duru, KV 239 te Koncert za klarinet i orkestar u A-duru, KV 622.

Izvor: ?Javno?

Iako je Dubrovnik ove godine posjetilo znatno manje francuskih turista nego li prijašnjih godina (?ak 16 posto), oni su i dalje najbrojniji posjetitelji ovog grada.

Bez obzira na poražavaju?e rezultate, Dubrovnik je postao elitno odredište za goste dubljeg džepa. Stru?njaci i turisti?ki radnici tvrde da se sve kre?e u pravom smjeru što potvr?uje i voditeljica predstavništva Hrvatske turisti?ke zajednice u Parizu, rodom Dubrovkinja Marina Tomas Billet. Ona dodaje kako su se prije dvije godine dogodila drasti?na i neopravdana posklupljenja te je temeljem toga izrekla oštre kritike na ra?un dubrova?kog turizma.

Cijene jesu visoke, ali Dubrovnik se nalazi u programima turoperatora ?ijim gostima on nije preskup. Tako iza vode?ih Francuza, slijede posjetitelji iz Britanije i SAD-a.

Kruzeri ne idu uz bogate goste

Kako Dubrovnih slovi kao grad elitnog turizma, gužve koje nastaju pristajanjem brodova s kružnim putovanjima, stvaraju probleme s gostima koji skupo pla?aju smještaj i usluge u Gradu, a za uzvrat dobiju gužve na gradskim ulicama, koje nisu u sklopu prije spomenutog elitnog turizma.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

Turizam se u Gorskom Kotaru, polako ali sigurno razvija. Brestova Draga u op?ini Mrkopalj postati ?e mjesto goranskog elitnog turizma.

Nije rije? o apartmanizaciji ve? ?e se graditi šest seoskih vila s bazenima za ciljanu klijentelu iz Europe koja želi aktivan odmor, ali uz smještaj viskog standarda. Sli?ni projekti razvijaju se na još dva lokaliteta u Gorskom kotar, te jednom u Istri.

Gradnja je povjerena spitskoj tvrtki Ravne, a kod izrade arhitektonskog rješenja turisti?kog kompleksa poštovala se tradicija goranskog kraja. S gradnjom se zapo?inje na prolje?e.

Tržište nekretnina u goranskom kraju sve je atraktivnije i posljednjih godina mnogostruko se pove?alo, a cijene ?etvornog kvadrata, npr. U Fužinama, ve? su dosegle „morske“.

Izvor: ?Jutarnji list?

Ve?eras u terminu od 20. do 21.30. u Domu sportova po?inje sezona klizanja za gra?anstvo, dok se klazalište na Velesajmu otvara u petak.

Kao i svake godine do sada, cijena ulaznice stoji 15 kuna, dok se još toliko mora izdvojiti i za najam klizaljki, a ako želite povesti grupu od 10-ak osoba za karnet ulaznicu platiti ?ete 120 kuna. Termin kada ?e gra?ani mo?i klizati na Velesajmu je od 19.30 do 21 sat, dok posebnog termina za djecu nema ve? se roditeljima savjetuje da mališane dovode nedjeljom u vrijeme najmanje gužve tj. od 10.30 do 12 sati.

Kapacitet klizališta u isto vrijeme je 400 ljudi.

Izvor: ?Jutarnji list?

Ako u Zagrebu pokušate u?i u restoran s vašim psom, mo?i ?ete to bez problema u?initi u samo dva, u desetak njih možete se „prošvercati“ ako su u pitanju psi manjeg rasta, mirni i tihi, a u ostalih 40-ak zaustaviti ?e vas ve? kod samog ulaska.

Ako ste vasnik ku?nog ljubimca bilo koje vrste i rasta, slobodno objed i druženje planirate u restoranima Dvoriš?e u Masarykovoj i Leonardu u Skalinskoj ulici. Od osoblja tih dvaju restorana doznali smo kako je jedini uvjet da pas bude zavezan, tako da su stalni gosti svakog puta dolaze u pratnji svojih malih ku?nih ljubimaca, ali da se na?e i iznimka, kao malo prije, da je ?ovjek došao s njema?kim ov?arom koji je cijelo vrijeme mirno ležao ispod stola.

U Lidu na Jarunu mogu Vam pogledati kroz prste ako ste vlasnik rastom manjeg psa, i iako u pravilu ne puštaju pse, smjestit ?e Vas u odvojeni dio. Sli?no postupaju još u Zvjezda Kamanjo, Baltazaru, People’s Loungeu smijete samo na terasu dok u Staroj Vuri nema ni striktne dozvole ni zabrane.

Izvor: ?Jutarnji list?

Marin ?ili? ponovno je napravio senzaciju pobijedivši u zadnjih mjesec i pol dana po drugi puta ?etvrtog igra?a svijeta Rusa Nikolaja Davidnka. Zbilo se to u polufinalu turnira u Sankt Petersburgu, gdje je Davidenko bio glavni favorit s obzirom na da je igrao na doma?em terenu.

U prvom setu sve je išlo na ruku Davidenku i nitko nije o?ekivao ovakav rasplet, ali tada se naš Marin oraspoložio, u 11. Gemu drugog seta oduzeo servis Rusu i „dotukao“ ga. U tre?em setu to mu je uspjelo još tri puta i tako je lako došao do pobjede.

Izvor: ?Jutarnji list?

Brand „Made in Croatia“ koji ve? tri godine promovira hrvatske proizvode, suvenire, hrvatske vinske regije i vina, inovatore i istaknute Hrvate koji su hrvatsko ime pronijeli svijetom, hrvatsku glazbu, nakladništvo, hrvatsku tradiciju i obi?aje dobio je i vlastit portal!

Razlog proširenja internetskog prostora uvjetovan je pove?anjem sadržaja.

Kada su u pitanju aktivnosti tima „Made in Croatia“ posebna pozornost posve?uje se izvornosti i kvaliteti isticanja vizualnog znaka izvorno hrvatsko i hrvatska kvaliteta te obrtni?kim proizvodima i suvenirima u koje je utkana hrvatska tradicija njegovana generacijama.

S novim portalom njihove usluge dobiti ?e dodatnu kvalitetu i biti kompletnije posebno s time Å¡to ?e reklame biti vidljive u audio i video obliku koje su za sada na hrvatskom internetskom prostoru rijetka pojava.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?

Neobi?ni sajam pod nazivom „Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku“ tri dana je bio okupljalište gdje se moglo razgledati najve?u hrvatsku smotru drevnih obi?aja, zanata, odora, starog oružja, gradskih oružanih straža i srednjovjekovne folklorne tradicije, a u sklopu koje je nastupilo više od 500 sudionika.

Najimpresivniji dio cijele priredbe bio je edukativni povijesni vlak koji je besplano vozio Å ibenikom dok su putnici pritom imali dojam kao da putuju kroz hrvatsku povijest.

Svojim nastupom srednjovjekovni su dojam upotpunuli Kliški vitezovi iz Klisa, Zrinska garda iz ?akovca, Kr?ki knezovi, renesansni pjeva?i i Dje?ja alka iz Sinja te posebno atraktivne kor?ulanska Moreška te Šibenska gradska straža sa svojim pravim oružjem.

Odigrao se i viteški turnir gdje su snage odmjerili ?lanovi Reda srebrnog zmaja iz Zagreba i Vitezovi zelengradski, a „srednjovjekovnih“ specijaliteta bilo je u izobilju.

Izvor: ?Hrvatski informativni centar?